U župi Martinšćica, na otoku Cresu, u nedjelju 21. svibnja svoj dijamantni svećenički jubilej i 70 godina redovničkih zavjeta proslavio je o. Alojzije Luigi Kučić, CRS (Ordo Clericorum Regularium a Somascha)


IMG-20230522-WA0013.jpg

Uz prisutnost krčkog biskupa u miru Valtera Župa, svečanosti su prisustvovali generalni vikar krčke biskupije mons. Franjo Velčić, malološinjski dekan i župnik don Robert Zubović, subraća redovnici iz Filipina, iz reda somascha kojemu pripada o. Alojzije predvođeni provincijalom jugoistočne azijske provincije fr. Melchorom H. Umandalom, domaći župnik fra Tomislav Kero, TOR, rodbina i brojni vjernici iz župa otoka Cresa i Lošinja, a napose iz rodnih Vidovića, danas nenaseljenog rodnog mjesta o. Alojzija.

Na početku mise slavljenika je pozdravio župljanin Jakov Kurtović, a prigodnu homiliju je održao mons. Velčić. U svojoj homiliji mons. Velčić je istaknuo važnost molitve za život Crkve ali i za nova duhovna zvanja. Prisjetio se još jednog svećenika iz naših, krajeva, iz susjedne župe Vrana o. Mika Mužića, isusovca, koji je skoro čitav svoj život bio misionar u Brazilu a znao je reći Da per tutto a casa – Posvuda doma. Propovjednik je na kraju citirao slavljenika: „Na Filipine me odvela poslušnost prema mojim poglavarima.

Bio sam mišljenja, a moji su nadređeni to znali, da bolje da ja idem ondje nego da novaci s Filipina dolaze k nama u Rim na školovanje. Iako je moje državljanstvo talijansko, srce mi je hrvatsko i filipinsko. Usput, jedini sam misionar iz Hrvatske na Filipinima. Čovjek se navikne na njihovu otvorenost, spontanost. Drago mi je vidjeti kako se prihvaća karizma života za „male“ ljude. Jer to nije lako. Ne radi se o jednom danu „fešte“, nego o kontinuitetu i postojanosti u odricanju.

Otac Alojzije je rođen u Vidovićima 1934. godine od oca Karla i majke Dumice iz Zbišine. Imao je još dva brata Karla, Nina i sestru Ljiljanu koja je postala benediktinka u Rabu. Sa 13 godina, 1947. godine napušta svoj rodni kraj s nakanom da postane svećenik. U Somaschi nedaleko Milana u mjestu u kojem je svoje zadnje dvije godine živio i umro sv. Jeronim Emilijani polaže privremene zavjete 1953. godine. Nakon što je 1959. položio vječne zavjete odlazi u Rim na studij teologije. Četiri godine nakon toga, 1963. u Bazilici Sv. Alessia, na rimskom Aventinu biva zaređen za svećenika zajedno s jedanaestoricom subraće. Na misi ređenja mu je asistirao tadašnji rimski student Anton Tamarut, koji je kasnije postao riječkim nadbiskupom. Mladu misu slavio je na staroslavenskom jeziku 14. srpnja 1963. u župi Martinšćica. Kao svećenik služio je u sjevernoj Italiji gdje je u dva navrata bio i profesor u sjemeništu. Godine 1981. ga zovu u Rim gdje je sedam godina bio odgojitelj bogoslova. Time završava jedna i započinje druga etapa svećeničkog života našeg oca Alviža. Naime, godine 1990. odlazi u misije na Daleki istok, na Filipine da bude magistar novaka i odgojitelj bogoslova u mjestu Tagaytay. Kao misionar sebe potpuno predaje Bogu i ljudima pokazujući da u životu nisu bitni ovozemaljski užici i osobni probitci već samo ljubav i služenje drugima. Evanđelje stavlja na prvo mjesto. To svjedoče i mnoga misijska djela i djela Božje ljubavi koja je činio i još danas čini na dalekim Filipinima u svojoj 89. godini života.

Došavši za ovaj današnji događaj iz Filipina, o. Luigi donio je sa sobom dvije umjetničke slike sv. Ane i svetog Jerolima Emilijana, utemeljitelja družbe Somaska koja prvenstveno brine o siromašnima. Ovim slikama p. Alviž šalje dvije poruke. Prva govori o tome da je čitav svoj život vezan za rodne Vidoviće jer su motivi slike svete Ane preuzeti sa slike iz crkvice Svete Ane iz Vidovića u koju je kao dječarac dolazio na vjeronauk i na svete mise. Drugom porukom nas podsjeća na svoju pripadnost družbi Somaska kojoj i sam pripada

Nakon što je župni zbor na kraju mise otpjevao Tebe Boga hvalimo, svečara je pozdravila gospođa Fides Deklić koja ga je kao desetogodišnjakinja pozdravila na mladoj misi odrecitiravši jednu svoju prigodnu pjesmicu.

Svečanost je nastavljena druženjem uz pjesmu i čestitanje u crkvenom dvorištu.

Izvor: Krčka biskupija

Radio Marija

21:01 Živjeti Ljubav - tema: o. Ante Gabrić nam govori; gost: p. Mirko Nikolić, DI; ur. i vod.: Danijela De Micheli Vitturi, dr. med.
22:00 Najava sutrašnjeg programa; Molitva BDM za zaštitu
22:10 Glazba
22:30 Upoznajmo Bibliju

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 16h - homilija p. Stjepana Fridla

Subotom u 16h pratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je pripremio p. Stjepan...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Veljača 2056
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.