Izlozba 02


U Dijecezanskom muzeju J. J. Strossmayera u Đakovu u utorak, 6. lipnja 2023., otvorena je spomen-izložba o dvadesetoj obljetnici pohoda pape Ivana Pavla II. Đakovu i Osijeku. Izložbu je otvorio Marin Mandarić, gradonačelnik Đakova.

Nazočnima se obratio i vlč. mr. Tadija Crnjak, ravnatelj Muzeja poželjevši svima srdačnu dobrodošlicu. Zatim je kustosica Muzeja Irena Ivkić predstavila postav izložbe u kojemu su fotografije Zlatka Mesića, jedna fotografija Mihaela Klebasa iz arhiva Đakovačko-osječke nadbiskupije, dokumentarni snimci iz arhiva Muzeja Đakovštine, novinski članci, misno ruho koje je Papa nosio na Misi u Osijeku, kalež koji je poklonio Nadbiskupiji i zlatnik Gradu Đakovu, papin portret akademskog slikara Smiljana Popovića, arhivska građa iz samostana Milosrdnih sestara sv. Križa i dr.

Na otvorenju je govorio i mons. Ivan Ćurić, đakovačko-osječki pomoćni biskup. On se u svom obraćanju prisjetio jeseni 2003. kada su Hrvati hodočastili u Rim zahvaljujući za papin posjet Hrvatskoj, a o samom danu posjeta Osijeku i Đakovu je rekao: „Doživjeli smo taj dan i s velikim ponosom. Osjećali smo kako se na neki način ostvaruje onaj latinski izričaj: Hic Roma hodie! – Rim je danas ovdje! Zato smo taj dan u svoju povijest, kako je to tada izrazio biskup domaćin, mons. Marin Srakić, upisali „zlatnim slovima“. Spomenuli smo se i podudarnosti da upravo taj dan nosi i nadnevak pisma pape Ivana VIII. knezu Branimiru 7. lipnja davne 879. godine. U papinu dolasku k nama još smo jednom mogli osjetiti razumijevanje i dragost njegove blizine, očitovane mnogo puta, i onda kad nam je u Branimirovoj godini 1979. tako jasno očitovao: „Dragi moji Hrvati! Papa vas voli, papa vas grli i prima, …“ Zatim je biskup Ćurić podsjetio na pripravu toga veličanstvenoga pohoda i mnoštvo crkvenih i društvenih institucija, udruga i pojedinaca koji su u tome sudjelovali te što je sve trebalo kao vezom utkati u taj veliki događa. Biskup Ćurić se također spomenuo velike žege toga dana: „No, vrućina nas nije obeshrabrila, pa ni umorila. I poslije misnoga slavlja u Osijeku, duž cijeloga Papina puta ulice su bile ispunjene vjernicima svake dobi. Sve do biskupskoga sjedišta, gdje ga je s ponosim dočekalo „srce Slavonije“, razdragano Đakovo. Čast mi je večeras vas pozdraviti uime našeg nadbiskupa Đure, na poseban način uime tadašnjeg prvoga Papina domaćina, sadašnjeg umirovljenoga nadbiskupa Marina i zahvaliti službama Grada Đakova i djelatnicama našeg Spomen-muzeja za pripravu i postav ove prigodne, možemo reći i svečarske, izložbe u predvečerje 20. obljetnice Papina pohoda našem kraju“- rekao je mons. Ćurić.

Svoje obraćanje zaključio je riječima. „Dok se i ove godine, i ovdje u Đakovu i u Osijeku pripremamo na svečana slavlja Petrova, sjetimo se samo jednog prizora – kad sv. Ivan Pavao II., prignut pred oltarom naše katedrale, klečeći moli: Gospodine, ojači u nama vjeru kojom je tvoj sveti apostol Petar iskreno prianjao uz Krista, tvoga Sina. Po njegovu zagovoru daj da Crkva svim narodima bude otajstvo spasenja.“

Program otvorenja započeo je pjesmom Krist na žalu koju je na tamburici izveo Tomislav Klasan, voditelj Glazbene radionice Klasan. Kustosica Ivkić pozdravila je sve nazočne, a poimence predstavnike državnih, županijskih i gradskih vlasti. Na otvorenju su bili: Ivana Sudić, pročelnica Konzervatorskog odjela u Osijeku u svojstvu izaslanice ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, Josip Miletić, zamjenik župana Osječko-baranjske županije, Tihomir Florijančić, Antun Galić, zamjenik gradonačenika grada Đakova, predsjednik Gradskog vijeća Osijeka, Pavo Cindrić, predsjednik Gradskog vijeća Đakova i Zoran Vinković gradonačelnik Đakova u vrijeme Papina posjeta te mnogi drugi građani. U programu je s dvije glazbene točke na gitari sudjelovala i Petra Lukić, polaznica Glazbene radionice Klasan. Izložba će biti otvorena do 15. srpnja 2023.

 

Tekst i foto: J. Hrehorović; Đakovačko-osječka nadbiskupija

 

Radio Marija

19:05 Glazba
19:15 Vijesti, obavijesti i najava programa
19:30 Hrvatski martirologij XX. stoljeća; Molitva sv. Mihaelu Arkanđelu
19:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja u 16h - homilija p. Stjepana Fridla

Subotom u 16h pratite emisiju Riječ Gospodnja u kojoj donosimo tumačenja liturgijskih čitanja. Današnju homiliju za Vas je pripremio p. Stjepan...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.