bilobrk kutleša 06 2023
Predstavljanje knjige “Uloga blaženoga Alojzija Stepinca u zbrinjavanju ratne siročadi i njihovo liječenje u zagrebačkim bolnicama od 1. lipnja 1942. do 1. kolovoza 1943. godine” postulatora za proglašenje svetim blaženoga Alojzija Stepinca mons. Jurja Batelje održano je u utorak 6. lipnja u dvorani “Vijenac” Nadbiskupijskog pastoralnog instituta u Zagrebu. Uz govornike izv. prof. dr. sc. Vlatku Vukelić, prof. dr. sc. Iliju Kuzmana i Igora Vukića na predstavljanju su sudjelovali i zagrebački nadbiskup mons. Dražen Kutleša, apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj mons. Giorgio Lingua i sisački biskup mons. Vlado Košić; dr. sc. Ante Čorušić, ravnatelj KBC-a Zagreb, dr. sc. Davor Vagić, ravnatelj KBC-a Sestre milosrdnice. 

U uvodnim riječima zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša rekao je da knjiga "uvodi u događanja iz ne tako daleke povijesti koja je bila opterećena Drugim svjetskim ratom, prodorom bezbožnih ideologija i mržnjom koja je trovala ljudska srca i opterećivala ljudske savjesti. Nažalost, nakon završetka Drugog svjetskog rata te su činjenice popisivane i prikazivane tako da idu u prilog političkih odrednica, a ne na temelju stvarnog činjeničnog stanja. Zato je ova knjiga prilog objektivnom prikazivanju zbivanja u Drugom svjetskom ratu koja su desetljećima nakon rata bila iskrivljavana, prešućivana, a njihovo je spominjanje bilo kažnjivo."


Ističući lik bl. Alojzija Stepinca nadbiskup Kutleša rekao je da je svojim "kršćanskim posvjedočenjem i pastirskom odgovornošću počinio djela ljubavi kojima se upisao ne samo u ljudsku povijest, nego ponajprije u povijest spasenja u kojoj Isus Krist svojom ljubavlju nadahnjuje milosrđe, potiče opraštanje i činjenje djela ljubavi prema Bogu i bližnjemu." Na kraju je zahvalio mons. Batelji za sve što je učinio kako bi se promovirao put bl. Alojzija Stepinca i nadodao da vjeruje "da će i ovo djelo doprinijeti da se naš blaženik što prije proglasi svetim."

Povjesničarka s Fakulteta Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Vlatka Vukelić predstavila je knjigu "Uloga blaženoga Alojzija Stepinca u zbrinjavanju ratne siročadi i njihovo liječenje u zagrebačkim bolnicama od 1. lipnja 1942. do 1. kolovoza 1943. godine" s povijesnog aspekta. "Knjiga mons. Batelje podijeljena je na dva dijela. Prvi je sadržajno koncipiran kao jedna opća historiografska studija koja analitički obrađuje te vrlo korektno i ispravno činjenično i logički povijesno kontekstualizira temom definirano kronološko razdoblje Nezavisne Države Hrvatske s posebnim naglaskom na društvene i socijalne aspekte unutar određenih političkih okvira. Drugi dio ove jedinstvene monografije sadrži precizan popis izbjegličke djece liječene po zagrebačkim bolnicama i koncipiran je u zasebnu studiju", istaknula je prof. Vukelić i nadodala da je to izniman informacijski doprinos jer "po prvi puta objelodanjuje transkript dokumenata iz bolničkih arhiva što omogućuje preciznu analizu zdravstvenog stanja izbjegličke djece - siročadi te razloge njihovog bolničkog liječenja, tijek liječenja te njihov konačan ishod."

Okupljenima se zatim obratio prof. dr. sc. Ilija Kuzman specijalist infektolog koji ih je uveo u vrijeme događanja, zbrinjavanje djece, moguće medicinske skrbi, postupanja i dostignuća medicine u tome vremenu, odnosno "ljudski profesionalnih etičkih napora koje su ulagali brojni liječnici prethodnih generacija, medicinske sestre posebno časne sestre pri prihvatu, zbrinjavanju i njezi te nesretne djece". Istaknuo je da su djeca dolazila s ratnim zaraznim bolestima transportima iz prisavskih prihvatilišta u razne ustanove, u nekoliko velikih prihvatilišta, a i u brojna manja. "Najveća prihvatilišta bila su u Jastrebarskom i Sisku gdje su organizirane posebne bolnice." Profesor Kuzman naglasio je da je Zagrebačka nadbiskupija "uz civilne vlasti organizirala prihvat te djece praktički u svim župama tadašnje velike Zagrebačke nadbiskupije pod patronatom bl. Alojzija Stepinca. Potkraj 1942. godine Ministarstvo zdravstva u najvećem prihvatilištu u Zagrebu, a to je Zavod za odgoj gluho-nijeme djece osniva privremenu epidemiološku bolnicu za ratnu siročad jer je broj djece u tadašnjoj i sadašnjoj zaraznoj bolnici bio toliko veliki da se nisu mogla više smjestiti ni zagrebačka djeca. U tu bolnicu se detaširaju liječnici iz zarazne bolnice i ona radi kao ispostava matične zarazne bolnice u Zagrebu. Zaključak, način liječenja tadašnje medicine u tadašnjim uvjetima bio je jednak za izbjegličku djecu bez obzira na podrijetlo, vjeru i bilo što drugo kao i domicilne zagrebačke djece."

Novinar i publicist Igor Vukić u svom izlaganju istaknuo činjenice koje, kako navodi, temelji na dokumentima i istraživanjima koja su ranije spomenuta. "Centralnu ulogu u zbrinjavanju ratne siročadi imala je onodobna Hrvatska država. Nezavisna Država Hrvatska je bila ta koja je svojim resursima organizirala prihvat i prihvatilišta, prijevoz i na kraju liječenje te djece. To ne znači da je uloga nadbiskupa Stepinca ili Caritasa bila nevažna, ali ona se savršeno nadopunjavala s onim što je radila Hrvatska država. Posebice je to važno razmotriti kad se gleda taj najosjetljiviji dio tog izbjegličkog vala koji je nastao 1942. godine nakon protupartizanskih vojnih operacija osobito na planini Kozari." Nastavio je govoreći o tome da su se kozaračka djeca, djeca srpskih roditelja zbrinjavala jednako kao i djeca muslimana i drugih te da je "ta država radila jednako bez diskriminacija. Nitko ne bi mogao organizirati vlak ili autobus da tu srpsku djecu poslije slaganja pobunjeničke tvorevine na Kozari preveze u Zagreb ili u Sisak i da im se tamo pomogne, da ih se liječi. Nitko ih ne bi mogao smjestiti u bolnice već prvih dana kad se saznalo o događajima na terenu.(...) Ministarstva organiziraju liječnike koje šalju i koji odlaze na taj teren i oni pomažu tim ljudima najviše što mogu, ali diskriminiranja, zanemarivanja i nastojanja da se nekome učini nešto nažao nije bilo."

Okupljenima se kratko obratio i zagrebački poduzetnik židovskoga podrijetla Marko Danon. Plod njegova upornoga višegodišnjega istraživanja jest i povijesna činjenica da je nadbiskup Stepinac spašavao Židove i u zagrebačkoj bolnici sestara milosrdnica u suradnji s tamošnjim milosrdnicama, liječnicima i ostalim zdravstvenim djelatnicima. On je mons. Batelji dao brojne dokumente kako bi ih detaljno provjerio, istražio i obradio te pretvorio u knjigu.  

Autor knjige mons. Juraj Batelja, postulator za kauze beatifikacije i kanonizacije Zagrebačke nadbiskupije koji je zahvalio svima koji su na bilo koji način sudjelovali u realizaciji izdavanja knjige, kao i svima koji su doprinijeli događaju njena predstavljanja. Zatim je u prigodnoj prezentaciji prikazao prikupljene dokumente i zaključke istraživanja. 

Predstavljanje knjige pjesmom je obogatio Muški vokalni sastav Borsa iz Draganića pod ravnanjem vlč. Ivana Bingule. 

Radio Marija

21:01 Snaga Hrvatske - tema: obilježavanje 33. godišnjice osnutka 3. bojne 2. gardijske brigade Gromova, poznate kao „Banska legija.“ Donosimo priloge i izjave sudionika sa svečanog obilježavanja održanog 21.6.2024. u Karlovcu; ur. i vod.: Ivan Zaradić
22:00 Najava sutrašnjeg programa; Molitva BDM za zaštitu
22:10 Glazba
22:30 Upoznajmo Bibliju

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u lipnju - III. dan

3. DAN CRKVA SE DALJE UREĐUJE To su bili dani neiskazane sreće. Svi misionari 24. Parganasa bili su prisutni. Došli su zajedno s preuzvišenim...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 2024
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.