P1012691 3 2048x1536

Mario Karadakić i Mladen Protić novi su zadarski mladomisnici koje je za svećenike zaredio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić, u subotu, 10. lipnja, za vrijeme misnog slavlja koje je mons. Zgrablić predvodio u katedrali sv. Stošije u Zadru.

Bilo je to prvo ređenje svećenika u mjesnoj Crkvi od strane mons. Zgrablića otkad obavlja službu zadarskog nadbiskupa te je to slavlje nazvao „velikim, dragocjenim i veličanstvenim događajem i darom“, jer Bog mjesnoj Crkvi daruje dvojicu novih svećenika. To je veliki događaj i za njihove rodne župe, čiji su župljani, uz brojne svećenike i bogoslove pristigle iz cijele Hrvatske, svojim dolaskom darovali ređenike i ispunili zadarsku prvostolnicu.

Zvanje Karadakića iz Kistanja je prvo svećeničko zvanje u toj župi nakon više stotina godina, a Protić je prvi svećenik rodom iz Sukošana nakon 60 godina što su Sukošanci darovali Crkvi svoga sina svećenika. Među sukošanskim svećenicima, u našoj suvremenosti osobito je bio zaslužan blagopokojni mons. Eduard Peričić, značajni crkveni povjesničar koji je uvelike doprinio obilježavanju proslave 13 stoljeća kršćanstva u Hrvata na nacionalnoj razini i u proslavi Branimirove godine 1979. baš u Ninu, što je bio veliki i dragocjeni manifest katoličke vjere i hrvatskog domoljublja u vrijeme komunističkog režima.

Sukošanski župljani već godinama u svojoj župi mole za nova duhovna zvanja, a u redovitim klanjanjima u sukošanskoj župnoj crkvi sv. Kasijana molili su za dar svećenika i iz njihove župe, te je ređenje bilo dan očitovanja ploda i njihove molitve.

Mario Karadakić je podrijetlom Janjevac, koji su s početkom ostvarenja slobodne Hrvatske 1990.-ih godina nastanili Kistanje u zadarskom zaleđu. Don Mario je još jedan primjer duhovne plodnosti roda iz zajednice Janjevaca koju karakteriziraju brojne obitelji s puno djece i njihova ucijepljenost u Crkvu i po daru brojnih duhovnih zvanja, svećenika koji su podrijetlom Janjevci.

P1012539 4 2048x1536

U propovijedi je nadbiskup Zgrablić podsjetio na misao svetog arškog župnika Ivana Maria Vianneya, da je „dobri pastir, pastir po Božjem srcu, najveće blago koje dobri Bog može dati nekoj župi i jedan od najdragocjenijih darova Božanskoga milosrđa“, nastavljajući tako spasenjsko djelo Isusa Krista po svećeničkom služenju u Crkvi i po Crkvi.

„Veličina svećeništva proizlazi iz dara milosti Božje, a ne iz sposobnosti, vještine ili mara pojedinca. Svećenik je pozvan biti suradnik s milošću koju je primio, svjestan da ga je Gospodin odabrao i pozvao prema svojem naumu i izboru“ rekao je mons. Zgrablić. U kontekstu Božje milosti koja ima apsolutni primat u životu, nadbiskup je podsjetio na misao sv. Tome Akvinskog: „Najmanji dar milosti veći je od naravnog dobra čitavog svemira“.

Tragom Isusovog poziva apostolima „da budu s njime“, nadbiskup je rekao da ‘biti s Isusom’ ne znači samo fizički ‘biti uz nekoga’. „Sakrament svetog reda svojim milosnim djelovanjem u snazi Duha Svetoga čini ređenika dionikom Kristova svećeništva i dublje i intimnije povezuje ljudsku narav s Kristovom svećeničkom naravi i poslanjem“ rekao je mons. Zgrablić. Pritom je citirao kardinala Viollu, da po sakramentu svetog reda „Duh Sveti uzima naš život, našu volju, naše djelovanje, naše tijelo i potvrđuje pečatom službe (ministerija). Ovo posljednje ne smije se shvatiti samo u perspektivi funkcionalnosti kao što je to nužno u organizacijskom smislu djelovanja Crkve. Kad bi to bilo tako, sveti red ne bi bio nešto drugo doli izbor odozdo, od kršćanske zajednice; radilo bi se o vršenju nekog zadatka, a ne ono što ustvari jest, preobrazba odozgor koja osobu čini sposobnom za službu“.

P1012691 3 2048x1536

„Djelovanjem Duha Svetoga po molitvi i polaganjem ruku u sakramentu svetoga reda, u ređeniku se ostvaruje biti u zajedništvu s Kristom Velikim Svećenikom i njegovim poslanjem“ rekao je nadbiskup. Podsjetio je na misli Benedikta XVI. da „poslanje svakog svećenika ovisi o svijesti o sakramentalnoj stvarnosti `novog bića` i „o sigurnosti vlastitog identiteta koji nije izgrađen vlastitim snagama i umijećem, već je besplatno i od Boga darovan i od čovjeka primljen te o tome ovisi njegov uvijek novi zanos prema poslanju. I za prezbitera vrijedi: `Biti kršćanin nije rezultat neke etičke odluke ili neke ideje, već je to susret s događajem, s Osobom, koja životu daje novi obzor i zajedno s time konačni pravac`“ istaknuo je zadarski nadbiskup.

Evanđelist Marko zapisao je da je Isus ustanovio dvanaestoricu da budu s njime te ih šalje propovijedati i da s vlašću izgone đavle. Iz stvarnosti „biti s Isusom“ izviru bitni elementi i glavni stupovi svećeničke službe o kojima govori Isus, šaljući apostole da naviještaju evanđelje i dajući im moć izgoniti zloduhe. To su „navještaj, propovijedanje te moć i vlast, odnosno riječ i sakramenti“, istaknuo je mons. Zgrablić, naglasivši da identitet svećenika i njegovo služenje u Crkvi treba promatrati i shvatiti u tropletu sjedinjenje – naviještanje – posvećenje.

„Manji broj zvanja i sablazni, pa i zlodjela u Crkvi, koja nas posramljuju i zbog kojih molimo iskreno oproštenje, osobito od svake žrtve, ne smije nas obeshrabriti u svećeničkom pozivu i poslanju, nego snažno potaknuti da se još više posvetimo u Kristu; da iskreno živimo naše ‘biti s Isusom’, naš svećenički poziv i identitet. Potrebno je truditi se svim silama da se u našem svećeničkom životu umnože prostori šutnje i slušanje Riječi, molitve i žrtve, da se više pažnje i brige posveti osobnom duhovnom životu i vodstvu, da ne zanemarimo molitvu, ispit savjesti i sakrament osobne ispovijedi; da se trudimo oko čiste iskrene kršćanske ljubavi jednih prema drugima, pa i uz ne male žrtve, kako bi Božji glas koji uvijek nastavlja odjekivati u našoj nutrini, nastavio pozivati nas te potvrđivati na našem putu svećeničkog života i služenja“ ohrabrio je nadbiskup Zgrablić.

P1012811 2 2048x1536

Poruke mladomisnika i njihovih roditelja

„Svećeničko ređenje dan je ‘žetve’ u jednoj biskupiji, tj. dan radosti za sve nas, jer posijano sjeme žive vjere ove zajednice rađa plodom novih svećenika. Pozivamo vas, stoga, da i dalje molite za nova svećenička zvanja stvarajući plodno tlo za nove ‘žetve’“ rekao je don Mladen u obraćanju prisutnima na kraju mise, kad je u ime mladomisnika održao zahvalni govor. Protić je zahvalio Bogu na daru života, svećeničkog poziva i na svim drugim mnogobrojnim darovima i dobročinstvima. „Zahvalni smo i našim roditeljima koji su svojom ljubavlju i žrtvom primili i njegovali dar života svakoga od nas. Oni su nam, s našom braćom i sestrama, velika podrška na našem putu.

Na poseban način hvala našim nadbiskupima, mons. Želimiru Puljiću koji nas je primio međe kandidate Zadarske nadbiskupije te mons. Milanu Zgrabliću po čijem smo polaganju ruku i posvetnoj molitvi postali Kristovi svećenici“ rekao je Protić, zahvalivši i svima koji su sudjelovali u organizaciji slavlja ređenja.

Zahvalio je svim župnicima i ostalim svećenicima odgojiteljima koji su ih pripremali na putu prema oltaru. „Hvala im što su imali strpljenja s nama i našim nedostacima, kao i na njihovom vodstvu i odgoju. Hvala našoj rodbini, prijateljima, župljanima, bogoslovima i sjemeništarcima, časnim sestrama i svima ostalima koji su nas pratili molitvom, potporom i primjerom kršćanskog života“ rekao je don Mladen.

Nakon mise koja je završila blagoslovom dvojice mladomisnika, don Mario Karadakić je izjavio: „Prožima me, prije svega, osjećaj radosti i zahvalnosti za ovaj dan i za ovaj dar kojega je Bog dao meni osobno, mojoj obitelji, mojoj župi, mjesnoj Crkvi i u konačnici, cijeloj Crkvi. Ta radost prožima cijelu katedralu, mislim da su svi radosni i zahvalni Bogu za ovaj veliki dan kojeg nam je dao.

Dok sam ležao u prostraciji, kad su se pjevale Litanije svetima, sjetio sam se kako me Bog stvarno vodio od malih nogu. Vodio je i moju obitelj, da moje zvanje zaista raste pomalo, kao jedna stabljika. Nakon toga došao sam u sjemenište, onda je tu još više raslo moje zvanje, pa u bogosloviji, i u konačnici do oltara Gospodnjega. Lijepa mi je bila molitva i doista je duboka, kao što je i nadbiskup molio, da Duh Sveti u nama obnovi onaj svoj žar. Da stvarno budemo svećenici po Duhu Svetome. Dakle, da stvarno služimo drugima, da služimo narodu. Da nas to nesebično darivanje ispunjava u našem životu“ poručio je don Mario.

Don Marijeva majka Ljubica Karadakić rekla je da je biti majkom svećenika „nešto najljepše i stvarno blagoslov od Boga – što smo imali tu milost od Boga, što smo doživjeli da imamo sina svećenika. Molila sam za to. Nije da se hvalim, molim za sva duhovna zvanja. Mario je uvijek bio mirno dijete, nikad nisam imala s njim nikakvih problema. Po tome sam mislila, ali, nekad sam rekla, ‘Bože, možda se ja nešto zanosim’. Ali uvijek mi je bio taj osjećaj, da će Bog pozvati njega. Kad mi je rekao da će biti svećenik, to je neopisivo. Rekla sam mu, ‘Sine moj, to je to. Razgovarat ćemo s našim župnikom, reći ćeš njemu to, ali ja sam sigurna da je to to“ ganutljivo je rekla majka Ljubica.

Gašpar Karadakić, don Marijev otac, poželio je da bude još puno duhovnih zvanja. „Želim svima da dožive nešto najveće, biti roditeljem svećenika. Nemam osjećaj da sam izgubio sina. Baš mi je drago da je išao za svećenika. Kad nam je rekao da će ići, rekao sam, ‘Neka. Neka te dragi Bog vodi, do kraja života’. Baš mi je milo i drago što je krenuo za svećenika“ rekao je otac Gašpar.

P1012904 3 2048x1536

Don Mladenova majka Danica Protić zahvalna je Bogu što je dočekala čin ređenja. „Prekrasno je biti majkom svećenika. Bogu hvala na jakosti, da izdrži, da dočekamo još bolju budućnost s našim sinom. Iznenadilo nas je kad je rekao da želi biti svećenik, ali, morali smo prihvatiti i sad smo tu, zdravi, veseli i ponosni. Neka roditelji budu sretnu ako im djeca dobiju duhovni poziv. Blagoslov svim ženama koje odluče to prihvatiti. Isprva mi je bilo malo teško kad je rekao da ide za svećenika. Ali on je meni dao hrabrost, rekao je: ‘Mama, ja sam uvijek uz vas, i uvijek ću biti uz vas. Budi ponosna što sam tako odlučio’. Hvala Bogu i svim svecima“ rekla je don Mladenova majka Danica.

Rođak don Mladena je don Krešimir Mateša, župnik katedrale sv. Jakova u Šibeniku je. Mladenov otac i Krešimirova majka su brat i sestra. Nakon ređenja, don Krešimir je rekao da ga je don Mladenova odluka za svećeništvo malo iznenadila, a s druge kao da je to i očekivao. „Jer Mladenova narav i njegov život uvijek su bili u molitvenoj i vjerničkoj sabranosti. On je to neprestano živio, pa me s te strane nije iznenadila njegova odluka da se posveti Gospodinu i da se stavi u službu Zadarske nadbiskupije. To što su u našoj bližoj obitelji dva zvanja zaista je obiteljski temelj. Odrastanje uz crkvu i blizina s Crkvom, blizina oko oltara kao ministranti, čitači. Takvo molitveno zajedništvo privlači. I ako osjetiš taj poziv, teško je Gospodinu reći Ne“ rekao je don Krešimir Mateša.

P1012924 2 2048x1536

Biografski podaci dvojice mladomisnika

Mario Karadakić rođen 15. rujna 1998. kao četvrto od petero djece Gašpara i Ljubice, rođ. Čolakić. Nakon završene osnovne škole u Kistanjama, 2013. upisuje Klasičnu gimnaziju Ivana Pavla II. u Zadru kao sjemeništarac Nadbiskupskog sjemeništa ‘Zmajević’. Filozofsko-teološki fakultet u Rijeci upisuje 2017. kao bogoslov Zadarske nadbiskupije. Svoj put prema svećeništvu nastavio je u Rimu boraveći u zavodu ‘Germanicum et Hungaricum’ te studirajući na Papinskom Sveučilištu Gregoriana, na kojemu je i diplomirao 2022. godine.

Mladen Protić rođen je 28. prosinca 1981. treće dijete Nikole i Danice, rođ. Torbarina. Nakon završene osnovne škole u Sukošanu, 1996. upisuje Ekonomsko-birotehničku i trgovačku školu u Zadru, a 2000. Ekonomski fakultet u Rijeci, na kojemu je i diplomirao 2006. godine. Nakon završenog studija dobiva radno mjesto u banci. U novicijat Hrvatske dominikanske provincije ulazi 2016., a od 2019. je bogoslov Zadarske nadbiskupije.

Studij na Filozofsko-teološkom institutu Družbe Isusove u Zagrebu započinje 2017. godine. Svećeničku formaciju započeo je u Isusovačkom kolegiju sv. Josipa na Jordanovcu, a završne dvije godine proveo je u Nadbiskupijskom bogoslovnom sjemeništu na Kaptolu u Zagrebu.

Nakon završenog studija, 2022. nadbiskup Želimir Puljić šalje ga na đakonsku godinu kao pastoralnog suradnika na župu sv. Ante u Zadru. Obojica mladomisnika za đakone su bili zaređeni 5. studenoga 2022. u Kistanjama.

Mlada misa Karadakića je u župnoj crkvi sv. Nikole u Kistanjama u subotu, 17. lipnja s početkom u 11,00 sati. Mlada misa Protića je u župnoj crkvi sv. Kasijana u Sukošanu u nedjelju, 18. lipnja s početkom u 10,30 sati.

P1012886 2 2048x1536

Tekst i foto: Ines Grbić

Izvor: Zadarska nadbiskupija

Radio Marija

19:15 Vijesti, obavijesti i najava programa
19:30 Hrvatski martirologij XX. stoljeća; Molitva sv. Mihaelu Arkanđelu
19:40 Glazba
20:00 Anđeo Gospodnji; Molitva za obitelj

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.