Sumanovci 01

Majko dobre nade, moli za nas – geslo je 21. susreta osoba s invaliditetom i članova njihovih obitelji Đakovačko-osječke nadbiskupije koji je održan u subotu, 10. lipnja 2023. u svetištu Majke dobre nade u Šumanovcima, župa Gunja. Susret je započeo misnim slavljem kojega je predvodio mons. Ivan Ćurić, đakovačko-osječki pomoćni biskup u koncelebraciji s vlč. Alojzom Kovačekom, nadbiskupijskim povjerenikom za pastoral osoba s invaliditetom, vlč. Robertom Jugovićem, županjskim župnikom i nacionalnim duhovnikom Vjere i svjetla te vlč. Ivanom Živićem, domaćim župnikom.

Na susretu se okupilo više od 500 osoba s invaliditetom i članova njihovih obitelji te animatora i volontera brojnih zajednica Vjere i svjetla i drugih udruga koje okupljaju i brinu o osobama s invaliditetom. Nadbiskupijski povjerenik vlč. Kovaček pozdravio je okupljene riječima: „Već više od dvadeset godina okupljamo se na biskupijskim i regionalnim susretima u našoj nadbiskupiji, a ove godine i ovim geslom stavljamo naše zajedništvo pod zagovor Isusove i naše Majke, ovdje u Šumanovcima – na krajnjem istoku Hrvatske. Vi ste među prvim hodočasnicima koji su svojim dolaskom počastili ovo svetište koje ove godine slavi 650. obljetnicu postojanja. Bilo vam na blagoslov! Zatim je pozdravio predstavnike županije i općine, gđu Tamaru Kalistović, predstavnicu župana Vukovarsko-srijemske županije, gosp. Antu Gutića, načelnika općine Gunja, časne sestre, svećenike i biskupa Ivana.

Prvo misno čitanje na Brajevom pismu čitala je Katarina Ivkić, a članovi županjske zajednice Vjera i svjetlo Noa oživjeli su prizor iz evanđelja kada Isus ljubljenom učeniku Ivanu povjerava svoju majku Mariju. Obučeni u odjeću Isusovih suvremenika te uz rekvizite i sugestivno držanje, izražavajući svojim tijelom emocije koje su proživljavali Isusovi učenici vjerno su dočarali evanđeoski ulomak.

Započinjući svoju homiliju mons. Ivan Ćurić je istaknuo: „Doista je lijepim i sadržajnim zazivom „Majko dobre nade, moli za nas!“ označen naš današnji susret, ovdje u svetištu Gospe Šumanovačke, u godini jubilejskoga spomena i slavlja 650. obljetnice ovoga svetišta na istoku naše domovine Hrvatske. I duga povijest ovoga svetišta nosi nam poruku i znak. Ovdje se ispovijedala i izricala vjera, ovdje se ona snažila i davala snagu životnoj stazi – pojedincima i obiteljima, zajednicama i cijelom narodu. S osjećajem i povjerenjem hodočasnik je ovdje, kao i mi danas, dolazio Majci Mariji – „Onoj koja zna (jednu) špilju za životinje pretvoriti u Isusovu kuću, s nešto siromašne odjeće, ali s obiljem ljubavi“ (EG, 286). Te ja naglasio da na stazi kršćanske vjere sav svoj život prepoznajemo kao ‘odgovor Bogu’. „Mariju prepoznajemo kao onu koja je prepoznala Božju blizinu i njegovo djelovanje u svom životu. Prihvatila je živjeti i graditi svoj život u suradnji s Bogom. U zajedništvu s Marijom promatramo događaje što ih je Bog iz ljubavi prema čovjeku izveo ulazeći u našu ljudsku životnu povijest te nam upravo u njezinu primjeru tako jasno progovara radosna istina: Kako je spasonosno zajedništvo Boga i čovjeka! Upravo nas Marija vodi do izvora gdje ćemo otkriti puno ostvarenje Božjega plana o našem spasenju. Ona nam je „putokaz nade i utjehe“, svjedočanstvo snage Božje ljubavi koja nikad ne ostavlja, nego vodi prema našem uskrsnuću i prema slavi nebeskoga, vječnoga života“ – istaknuo je biskup Ivan.

Razlažući navješteni ulomak Ivanova evanđelja u kojem Isus predaje Majku učeniku Ivanu biskup je napomenuo da te, tako jednostavne i dirljive riječi otkrivaju osjećaje umirućega Krista, dok istodobno u sebi nose dragocjeno duhovno značenje za kršćansku vjeru i zajednicu Crkve. „Isus, možemo reći, uspostavlja novu dimenziju tijesne povezanosti između Marije i Isusovih učenika, i to upravo u činu kad se događa žrtva našega otkupljenja. To je još jedan vid cjelovitosti, potpunosti Božje ljubavi u Kristu. Sve ono što Isus objavljuje to nam predaje i dariva: svoje zajedništvo s Ocem, Očevu riječ i dioništvo u njegovoj slavi, i na kraju, u trenutku umiranja, svoju Majku – najintimnije krilo svoga utjelovljenja“ – naglasio je mons. Ćurić.

Stavljajući značenje Marijina majčinstva koje smo primili s Kristova križa u kontekst brige i ljubavi prema osobama s posebnim potrebama, biskup je naveo poticajne riječi bl. Alojzija Stepinca: „Istina je doduše, da se danas mnogi izruguju Crkvi, kad naglašuje zakon kršćanske ljubavi, jer da je to slabost. Da slabost! Ali Božja slabost, jer je Bog ljubav. Ljubav je snaga Kristova, ljubav je snaga Njegove Crkve, po kojoj si ona krči put onamo, kamo ne može doprijeti nijedna ljudska sila, do srca ljudskoga (…) Bez te ljubavi sve se ruši, ništa se solidno ne gradi, bez nje se sve smrzava, dok tamo gdje ona vlada dolazi snaga i toplina, koja i najveće terete ljudskoga života prenosi preko svih zapreka“ (svibanj 1942.). „Neka nam i zajedništvo današnjega susreta pomogne da obnovljenom snagom osjetimo kako smo u snazi svoje vjere pronašli čvrsto uporište. U zajedništvu Crkve trajno smo pribrojeni živoj zajednici onih koji “imaju nadu” – čvrstu, životnu i vječnu. Nadu koja je i danas, u našem društvu i suvremenom svijetu sposobna izgrađivati „civilizaciju ljubavi“ po našem nasljedovanju i pristajanju uz Krista, Otkupitelja i Spasitelja svih ljudi, koji svojom beskrajnom ljubavlju krijepi svako djelo naše ljubavi“ – naglasio je pomoćni biskup u zaključku svoje homilije.

Uslijedila je molitva vjernika a zatim prikazna procesija u kojoj su darove na oltar donijele osobe s invaliditetom: cvijeće i križ, Bibliju i svijeću, zastavu Povjerenstva za osobe s invaliditetom, ortopedska pomagala, kruh i hostije te vodu i vino. Liturgijsko pjevanje animirao je zbor mladih iz Župe Mučeništva sv. Ivana Krstitelja iz Županje a gđa Tihomila Viljetić potaknula je sve sudionike na gestikulativno sudjelovanje u pjevanju. Misno se slavlje odvijalo na vanjskom oltaru Šumanovačkog svetišta. Nakon popričesne molitve vlč. Živić je pozdravio sve sudionike susreta, zaželio im dobrodošlicu u Svetište i pozvao da se u procesiji upute do šumske kapele gdje su zajedno izmolili molitvu Gospi Šumanovačkoj, a biskup Ivan je podijelio završni misni blagoslov.

Tijek susreta nastavljen je duhovno-zabavnim programom koji su priredila djeca nižih razreda Osnovne škole Antuna i Stjepana Radića iz Gunje sa svojom vjeroučiteljicom Jelenom. Djeca su pjevala, recitirala, glumila i zabavljala sve sudionike. Također su na dramski način upoznali gledatelje s poviješću Šumanovačkog svetišta. U isto vrijeme za roditelje se odvijao duhovni nagovor koji je održao vlč. Robert. Tema nagovora bila je Nada. Vlč. Robert je govorio kako često govorimo o vjeri i ljubavi, a nadu nekako preskačemo. Sve što činimo mora biti prožeto našim htjenjem i voljom. Vjera i nada kao da se odnose na naš ovozemaljski život, a ono što ostaje za vječnost je ljubav Božja prema nama jer je on u svome promislu zaželio da budemo s njim u vječnosti. Nada nam pomaže živjeti tu istinu, ona nas drži u povezanosti s Bogom. Gledajući Mariju, najsavršeniji uzor vjere i nama valja slijediti taj primjer i Marijinom nadom ići kroz život. Bog u našem životu kao i u euharistijskom slavlju želi dati svjetlo, a onda nas pušta da sami idemo kroz svijet s njegovim svjetlom. To svjetlo nam pokazuje kamo trebamo ići, poput Marije, da vjerujemo u Boga i da poput nje možemo reći evo službenice tvoje. Čitanje Svetoga pisma učvršćuje nadu. Sudjelovanje u euharistiji otvara naš život Bogu. Marija je svojim životom učinila sve što je Bog od nje tražio. Biti ustrajan i radostan i kada je teško moguće je kršćanskom nadom. Na kraju je vlč. Robert pozvao roditelje da nastoje jedni druge podržavati u tome, i da učine jedni druge radosnima.

Uslijedilo je druženje u hladovini hrastove šume uz okrijepu i tamburašku glazbu TS Brko iz Gunje. Susret je organiziralo Nadbiskupijsko povjerenstvo za pastoral osoba s invaliditetom s Jadrankom Ivkić, voditeljicom županjske regije i župnik Živić sa svojim župnim suradnicima koji su zauzetom brigom i ljubavlju prihvatili brojne hodočasnike i ugostili ih u Šumanovačkom svetištu. Organizaciju susreta uz Đakovačko-osječku nadbiskupiju pomogli su Vukovarsko-srijemska županija, općina Gunja i brojni donatori.

Sumanovci 13

 

Tekst i foto: J. Hrehorović

Izvor: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

12:15 Mali koncert
13:00 Čitamo knjigu - Alfred Schneider: Mariologija
13:30 Obavijesti i najava programa
13:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u svibnju - II. dan

VELIKA DEVETNICA SLUGI BOŽJEM OCU ANTI GABRIĆU »OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA« Četvrta devetnica od 20. do 28. svibnja 2024. 2. DAN FATIMSKA...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Svibanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.