koncert 2023 57

U požeškoj Katedrali, u predvečerje blagdana sv. Antuna Padovanskog, 12. lipnja održan je tradicionalni Antunovski koncert. Uz požeškog biskupa Antuna Škvorčevića i svećenike na koncertu su bili nazočni brojni ljubitelji sakralne glazbe, među kojima i požeški gradonačelnik Željko Glavić. Nastupili su Zagrebački solisti i Katedralni komorni zbor pod ravnanjem Maria Večerića. Za orguljama je bio Mihael Mojzeš a solističke dionice izveli su: sopranistica Ana Ticl Bušić, tenor Kristijan Kostić i gitarist Antun Markulić.

Koncert su otvorili Zagrebački solisiti i orguljaš Mojzeš kantikom iz Suite za orgulje i gudače Ottorina Respighia. Zatim je Katedralni komorni zbor, te solisti Ana Ticl Bušić i Antun Markulić na gitari izveli skadbu Iste confesor Domenica Scarlattija. U nastavku koncerta Zagrebački solisti izveli su slijedeća djela: Adagietto iz V. simfonije (obrada za gudače S. Krstić) Gustava Mahlera; Comfort je i Ev’ry valley iz Oratorija Mesija skladatelja Georga Friedricha Händela, uz solističku izvedbu Kristijana Kostića; L’allegro, il penseroso ed il moderato Or let the merry bells ring round istog skladatelja, u solističkoj izvedbi Ane Ticl Bušić; Erlkönig (obrada za gudače S. Krstić) Franza Schuberta; Ave Maria od istog skladatelja, uz solistički izvedbu Ane Ticl Bušić. Naredne dvije skladbe Johanna Sebastiana Bacha izveli su Zagrebački solisti i Katedralni komorni zbor: Wachet auf, BWV 140 Zion hört die Wächter singen, i Jesus bleibet meine Freude, BWEV 147. Koncert su zaključili Zagrebački solisti djelom Pintarichiana za gudače Borisa Papandopula.

Na svršetku koncerta biskup Antun je zahvalio je Zagrebačkim solistima, Katedralnom komornom zboru, solistima i orguljašu, kazavši da mu se nakon svega nameće pitanje: „Do kamo ili do kuda dopire glazba?“. Odgovorio je da bi bilo premalo reći: „Do ušiju“, jer kad ona stigne „do srca“, ulazi u prostore duha, gdje se susreću nebo i zemlja, Bog i čovjek, život i smrt. Zapitao je potom: „Gdje završava glazba?“, odgovorivši: „U beskraju“. Zahvalio je Zagrebačkim solistima i svim drugim izvođačima što su večerašnjim koncertom sudionike poveli u njihovim srcima prema beskraju i vječnosti. Osobitu pak zahvalnost uputio je nazočnim slušateljima, koji su imali otvoreno srce do kojeg je doprla snaga koja nadilazi zvučni ton, te su se u njima večeras dotaknuli prolaznost i vječnost – ljepota.

Izvor: Požeška biskupija

Radio Marija

16:30 Vijesti dana
16:45 Glazba
17:00 Nadom nošeni - tema: Mali ekrani, veliki problemi?; gošća: prof. Gordana Buljan Flander; ur. i vod.: Iva Tadić
17:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Odmor na Isusov način

Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane su i objavljene u tri sveska...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Studeni 2023
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.