Zadarski prezbiterij predvođen zadarskim nadbiskupom Milanom Zgrablićem proslavio je u srijedu, 21. lipnja, 62. svećenički dan Zadarske nadbiskupije pohodeći Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu i Krašić kao mjesto čašćenja bl. Alojzija Stepinca.

U lipnju se inače obilježava Svećenički dan Zadarske nadbiskupije. Ovogodišnji datum održavanja Svećeničkog dana na spomendan sv. Alojzija Gonzage nadbiskup Zgrablić izabrao je s osobitim razlogom: jer taj dan je imendan bl. Alojzija Stepinca. Naime, upravo Gonzagin blagdan, 21. lipnja, bio je jedini dan kada su komunističke vlasti dopuštale braći i sestrama bl. Alojzija Stepinca da ga mogu posjetiti u zatočeništvu i doći na ručak kod uznika Stepinca, jer mu je toga dana bio imendan.

Koncelebrirano misno slavlje u Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu predvodio je nadbiskup Zgrablić. Nadbiskup je u propovijedi razmatrao identitet, poslanje i veličinu dara svećeništva te poniznost i pravednost u evanđeoskom, Božjem smislu. Potaknuo je svećenike da mole Gospodina za odjelotvoriti u svom životu kreposti poniznosti i pravednosti po uzoru na sv. Josipa.

„Nemojmo biti samo profesionalci koji će nešto odraditi, a kada to završimo, mi ćemo imati neki svoj život, neki svoj drugi plan i dio života. Naš identitet svećenika u bitnome je onaj koji je bio identitet sv. Josipa. Moramo biti svećenici cijelim našim bićem, cijelim našim srcem. Svećenik se ne može biti polovično“ upozorio je mons. Zgrablić. Razlagao je identitet svećenika u duhu osobnosti sv. Josipa za kojega zborna molitva u Misalu, u čijim je molitvama sažeta sva naša vjera, kaže da je Bog odgovornosti svetog Josipa povjerio Mariju i sina Isusa.

„U tom smislu vidi se koliko je sv. Josip nama blizak, sličan nama, jer to je i naša uloga svećenika. Bog je nama, našoj odgovornosti povjerio Mariju. Ta Marija jest Crkva koju Gospodin ljubi i za koju je Gospodin potpuno darovao svoj život. To je i naša odgovornost kao svećenika, koju dijelimo“ istaknuo je mons. Zgrablić.

 ovo 7

Druga odgovornost svećenika je naviještati Isusa, njegovu Radosnu vijest, svjedočiti Isusovu ljubav koju Gospodin ima prema svećenicima.

„I više od toga – da zbog dara kojeg smo primili po sakramentu svetog reda možemo participirati u Kristovom svećeništvu i kroz sakramente koje dijelimo, ljude najintimnije povezati s Gospodinom, sada i za svu vječnost. U tom smislu, lik sv. Josipa nam je tako drag i blizak“ rekao je nadbiskup.

U Svetom Pismu nema zapisane nijedne riječi koju je izgovorio sv. Josip. O Josipu se ponešto zna po evanđelistima koji opisuju Isusovo djetinjstvo.

Isus je rekao Idite i naviještajte Radosnu vijest, Evanđelje. To je temeljni zadatak svećenika. No, prije naviještanja Evanđelja, poziv i poslanje svećenika je dati svjedočanstvo svojim vlastitim životom, načinom življenja, rekao je nadbiskup.

„Sv. Josip svjedoči svojim životom, najprije i nadasve. Naš život mora biti sličan sv. Josipu – svojom otvorenošću Gospodinu moramo Ga nasljedovati našim življenjem. Da budemo slični sv. Franji koji je rekao svojim prvim sljedbenicima Propovijedati morate i riječima. Želio je reći, propovijedajte najprije svojim životom. To je prva važna činjenica u životu svećenika čijoj je odgovornosti povjerena Crkva, najveće otajstvo Božjeg Sina. Ako nam je to povjereno, onda to duboko i iskreno živimo svojim životom“ potaknuo je mons. Zgrablić.

Na koji način će svećenici čuvati Crkvu i Isusova otajstva, nadbiskup je pojasnio tragom svetog Josipa za kojega Sveto pismo kaže da je bio muž pravedan.

„Josipova pravednost opisana je praktično, ne teoretski. Ta pravednost sastoji se u tome da Josip nije htio Mariju izvrgnuti sramoti, nego ju je htio potajice otpustiti. Dakle, Josip ne razumije što se događa. No, Josip radije prihvaća to nerazumijevanje, on radije biva žrtva i posljedice postupka otpuštanja prihvaća na sebe, nego da on nekoga osudi ili optuži.

Kao svećenici, moramo živjeti takvu pravednost. Iz ljubavi i poštovanja prema drugome, znati žrtvovati se za drugoga. Ne gledati izboriti se po svaku cijenu za pravdu i istinu, nego u jednom trenutku moći i pregorjeti nešto u sebi. To ne znači zataškavati zlo, prikrivati nešto negativno, nego, učiniti sve iz ljubavi. Da ne izbjegavamo svaki križ i svaku poteškoću“ potaknuo je mons. Zgrablić, rekavši da Božja pravednost daje da činimo dobro.

Nadbiskup je istaknuo i krepost krajnje poniznosti kod sv. Josipa. Sveti Pavao kaže da je Krist postao ponizan time što je postao poslušan do smrti.

„Dakle, poniznost se najprije sastoji u poslušnosti. Đavao nije htio slušati što mu je Gospodin rekao. Naša poniznost proizlazi iz poslušnosti nalik Josipovoj. Josip u snu prima Božji govor. Ako nešto sanjamo, znači da nam je srce puno toga, da nam je to u mislima, na ustima, u srcu danju i noću.

Gospodin nekad nešto čini s nama u našem životu što često ne možemo razumjeti. Božje djelo veće je od našeg razumijevanja, veće je od samo našeg logičkog promišljanja. Jer Bog nas ne vodi samo u ono što je narav, nego nas vodi u nadnarav“ poručio je mons. Zgrablić. Ohrabrio je svećenike da, u otporu svojoj slabosti, budu poslušni Božjoj riječi, jer poslušnost omogućuje živjeti poniznost.

Sv. Terezija Avilska definirala je poniznost kao život u istini. „Ta istina proizlazi najprije iz veličine i dobrote Božje. Gospodin svećenicima povjerava Crkvu, nešto tako veliko. Koliko duboko to mora pogoditi našu dušu, naše srce!? Ne ostati ravnodušan na tako veliko povjerenje koje nam je Bog dao. Bog nama povjerava najdragocjenije za što je Isus položio svoj život“ poručio je nadbiskup, poželjevši da svećenici otkriju tu veliku Božju ljubav.

„Nemoguće je evanđeoski živjeti u istini ako to stvarno, duboko ne živimo. Ako to nije izvor svakodnevne zahvale Gospodinu za ono što nam daruje. Bl. Miroslav Bulešić napisao je da se on ‘smućuje od onoga što Bog čini u njegovom životu’. Da ostanemo zapanjeni, iznenađeni u tom predanju, u toj veličini koju Bog čini svećenicima. Zato se često moramo kajati da nismo toga svjesni, da nismo to živjeli, da nismo to spoznali ni vjerovali“ potaknuo je zadarski nadbiskup. Poželio je da svećenici shvate što im je Gospodin darovao u dubokoj, poniznoj zahvalnosti pred veličinom toga otajstva kojeg je Bog povjerio svećeniku.

„Bog je baš tebe pozvao, baš je tebe izabrao! Bog te izabrao da ti daruje najdragocjenije – iz takvog života u istini proizlazi i poniznost. Poniznost je i stav da nas je Gospodin izabrao – ne zato što smo bolji od drugih i zato što nismo grešni, nego zato što je Gospodin tako htio! On nas je izabrao jer to je bila njegova volja. Poniznima nas čini i da vidimo našu malenost, naše neodgovaranje toj ljubavi, promatrajući sebe grešne, koji smo nekad toliko udaljeni od Gospodina“ rekao je mons. Zgrablić.

Zaključno, nadbiskup je rekao da je bl. Alojzije Stepinac iskreno živio Josipove kreposti, častio je i nasljedovao sv. Josipa.

„Molimo se sv. Josipu i bl. Alojziju, velikom čovjeku našeg naroda, da budemo svećenici po Isusovom srcu. Da radost toga što nam Gospodin daruje ne živimo zato što smo toga dostojni, nego zato jer je to Gospodin htio. Da tu zahvalnost primi naše biće, naše srce i duša; da se neprestano otvaramo i rastemo u ljubavi prema Bogu i bezuvjetnoj ljubavi jednih prema drugima“ potaknuo je nadbiskup. Istaknuo je da je prezbiterij dio jedne obitelji, jednoga tijela. Stoga i zajedništvo i odnosi između svećenika ne smiju biti na teoretskoj osnovi, nego se moraju ostvarivati u ljubavi i povezanosti svećenika. „Da odnosi između svećenika nisu na formalnoj razini pozdrava, nego da svjedoče život u istinitosti Evanđelja, da jedni druge ljube do kraja, na Isusov način – pa i kada treba trpjeti, kad je izdaja“ poručio je mons. Zgrablić, podsjetivši da je Isus Judu i u trenutku njegove izdaje zagrlio i nazvao prijateljem.

„Kada Isus umire na križu, ni tada se nije odrekao ljubavi prema nama i onima koji su ga razapinjali. Neka nam sv. Josip i bl. Alojzije budu snaga da uistinu možemo živjeti naše svećeništvo i poslanje kamo nas Gospodin šalje za Crkvu“ poručio je zadarskim svećenicima nadbiskup Zgrablić.

Inače, Postulatura bl. Alozija Stepinca izdala je knjigu ‘Blaženi Alojzije Stepinac: Sveti Josip – Propovijedi prema litanijama sv. Josipa’ koju je priredio postulator mons. dr. Juraj Batelja. U knjizi su objavljene propovijedi koje je zagrebački nadbiskup Stepinac napisao u zatvoru u Lepoglavi.

Prema litanijama sv. Josipa, mons. Batelja priredio je zbirku 33 Stepinčeve propovijedi koje je bl. Alojzije izrekao na blagdane sv. Josipa. Bl. Alojzije je i jednu od 14 novih župa koje je bio osnovao posvetio sv. Josipu, na zagrebačkoj Trešnjevci. Stepinac je u brojnim okružnicama poticao na pobožnost u čast sv. Josipu te posvetu obitelji i naroda sv. Josipu. Na svom radnom stolu Stepinac je držao sliku sv. Josipa i njegovo ime vlastoručno upisao u Rimski kanon svoga misala, dakle, prije nego što je Drugi vatikanski koncil to odredio za cijelu Crkvu. Dr. Batelja navodi i da se Stepinac kao sužanj u Krašiću služio tim misalom u danima kad nije mogao misiti u crkvi, nego u kućnoj kapelici.

Tekst i foto: Ines Grbić

Izvor: Zadarska nadbiskupija

Radio Marija

20:15 Krunica - Otajstva svjetla
20:40 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Katolički kulturni i društveni profili – tema: fra Janko Bubalo - pjesnik nedogleda; ur..: dr. sc. Vladimir Lončarević; vod.: Ivka Malkoč Bastašić

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Odmor na Isusov način

Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane su i objavljene u tri sveska...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.