P1014924 2 2048x1536

Blagdan Rođenja sv. Ivana Krstitelja svečano je proslavljen u župi Sv. Ivana Krstitelja u Biogradu n/m u subotu 24. lipnja, koncelebriranim misnim slavljem koje je u župnoj crkvi Sv. Ivana Krstitelja predvodio zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Premda je blagdan Rođenja sv. Ivana Krstitelja, u navještenom Evanđelju po Luki o sâmom Ivanu nije zapisano ni riječi, da ih on kao osoba izriče. Govori se o njegovim roditeljima, majci Elizabeti i ocu Zahariji. Oni su u središtu pažnje, istaknuo je nadbiskup Zgrablić.

„Taj blagdan važan je za nas, jer je Isus, tumačeći Ivana Krstitelja, rekao da je „on najveći rođen od žene“. Ali, dodao je još jednu važnu rečenicu: „Ali i najmanji u Kraljevstvu nebeskom, veći je od njega“. Prema tome, spoznajući veličinu Ivana Krstitelja, spoznat ćemo veličinu Kraljevstva nebeskoga kojega smo u Isusu Kristu već dio“ naglasio je mons. Zgrablić.

U duhu navještenog Evanđelja o Ivanovom rođenju, nadbiskup je poručio da ćemo spoznati „nešto još veće što Bog nama čini u našem životu“.

Naime, Elizabeti se navršilo vrijeme da rodi. Evanđelist Luka govori o vremenu. „Vrijeme je dio našeg života. U jednom trenutku, i mi smo ušli u vrijeme. Nismo ušli u neko apstraktno vrijeme, nego, ušli smo u vrijeme određene osobe, određene majke i oca. Mi smo dar u nekom vremenu, dani su nam roditelji. Ali, Elizabeta je bila nerotkinja, a Zaharija je bio u poodmakloj dobi. Po naravi, oni nisu mogli imati djece. Nego, po Božjem zahvatu, Gospodin im je darovao potomstvo, na osobitu intervenciju, na najavu anđela, dobili su sina“ istaknuo je nadbiskup, rekavši da i mi ulazimo u svijet i u ovo vrijeme Božjom intervencijom.

 P1014667 2 2048x1536

„Ivan Krstitelj je slika nas – da i mi spoznajemo da u našem životu Bog čini nešto veliko – da je Bog intervenirao, da je Bog nas htio! Gospodin nas poznaje od krila majčina, kaže prorok Izaija. Bog nas je satkao u krilu majčinu. Ivan Krstitelj je poticaj da spoznajemo kako izlazimo od Boga koji je život, koji je životvorac, koji ulazi u vrijeme i ulogu s nama“ rekao je propovjednik. Stoga, „da bi naš život bio ispunjen, mora biti u skladu s voljom Božjom i s onim tko nam je dao život, tko nas je stavio u postojanje, tko nam je odredio oca i majku. Koji je od nas nešto htio, urezao nas je u dlan svoje ruke i poznaje nas od vječnosti“ poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je istaknuo potrebu da prihvatimo ono što nam Bog govori po anđelima, po Božjoj riječi, što je očitovano i u životu Ivanovih roditelja.

„Božja riječ ne donosi nam nešto samo za ovaj svijet, samo za našu narav i dobrobit ovoga svijeta. Bog nas po svojoj intervenciji, po svojoj Riječi, kao u slučaju Ivana Krstitelja, hoće uvesti u nešto što mi inače nemamo kapaciteta postići svojom moći i snagama. Elizabeta je nerotkinja, ne može imati djece. Zaharija je star. Po naravi, po biološkim zakonima oni više ne mogu imati dijete. Ali, oni imaju dijete po Božjoj intervenciji!“ poručio je nadbiskup.

Tom nadnaravnom daru Božje milosti prethodila je činjenica da Zaharija nije bio vjerovao u moguće potomstvo. „Zaharija je vjerovao više svojoj naravi, svojim osjećajima, nije povjerovao Božjoj riječi. I postao je gluhonijem. Kada ne slušamo Božju riječ i ne prihvatimo je, kada ne prihvatimo da nas Gospodin hoće darovati i uvesti nas u novost života, postajemo nijemi. To je slika našeg života – kad izražavamo sumnju u ono što je bitno, najvažnije i što nam Bog želi dati u životu – da budemo svjedoci velike Božje intervencije u naš život“ istaknuo je mons. Zgrablić. Isusovom riječju da je „i najmanji u Kraljevstvu Božjem veći od onoga koji je rođen od žene“, Bog nam hoće pokazati najveće dostojanstvo koje nam želi darovati, rekao je propovjednik. Bog je to pokazao i ostvario u našem životu po Isusu Kristu.

Od Boga sve primamo, on nas proniče i pokreće. Bez svijesti da smo od Boga primili život, čovjek biva blokiran pred onim što Bog čini u našem životu, kao Zaharija, upozorio je nadbiskup.

„Zaharija počinje govoriti i čuti kad je zapisao kako će biti ime njegovom sinu. Ali, nije rekao ono što je on izabrao, nego je rekao ono što mu je anđeo rekao. Kada prihvatimo ono što Bog nama progovara, tada se duboko otvore naš duh i srce da možemo spoznati i otkriti Boga koji čini tako velike događaje u našem životu. Kada se otvorimo Božjoj riječi i prihvatimo je, ulazimo u stvarnost Božjeg svijeta, Božje blizine i miline, mogućnosti naše komunikacije s Bogom koji je naše najveće dobro. Jer komunikacija s Bogom omogućuje nam ostvariti i zadobiti ono što inače nije moguće po našoj naravi“ poručio je mons. Zgrablić.

Stoga je važno biti u jedinstvu s Bogom već sada. „Bog nas tako duboko grli, da nas nikad ne pušta iz svog zagrljaja. Kada otvorimo naše srce i povjerujemo u ono što Gospodin čini u našem životu, događa se ono što nismo kadri učiniti mi po našoj mogućnosti i što nije u našoj naravi.

Gospodin nas ne uči samo bontonu, lijepom ponašanju na ovom svijetu, nego Gospodin nas hoće učiniti dionicima svoga nebeskog života, svoje vječnosti i nutrine, neprolazne radosti koje smo već sada dionici po sili njegove Riječi, po darovima otajstava u sakramentima. Tada Duh Sveti ulazi u naše srce, čini nas dionicima njegovog života i otvara nam jezik da Boga možemo slaviti, častiti i biti u blizini s njim“ poručio je mons. Zgrablić.

Nadbiskup je potaknuo da molimo Gospodina da ne ostanemo nijemi na njegovu riječ, da nas Božja riječ ne ostavi ravnodušnim, da zaista povjerujemo Gospodinu, anđelu Riječi. „Da prihvatimo Boga, da možemo biti uneseni u njegovu nutrinu, u ono što po svojoj naravi ne možemo postići, što ne možemo postići ni svojom dobrotom ni molitvom, nego samo besplatnim Božjim darom i milošću koju nam Gospodin daruje, kako bismo radosno i zahvalno slavili Boga blagoslivljajući ga“ poručio je nadbiskup Zgrablić. Poželio je da blagdan Rođenja Sv. Ivana Krstitelja bude poticaj za naša rađanja vjere u životu po kojoj bivamo dionici vječnoga života u dubokoj povezanosti s Bogom životvorcem.

U misi su suslavili don Nikola Tokić, župnik te župe, don Mario Mršić, zvanje rodom iz te župe, don Dario Tičić, župnik Biograda n/m, don Jerolim Lenkić, župnik Pakoštana i don Darijo Matak, župnik sv. Filip i Jakova.

Prije mise, nadbiskup je predvodio procesiju s kipom sv. Ivana Krstitelja kroz taj biogradski predio Torovi – Kosa kojega nastanjuje oko 350 obitelji. Čašćenje sv. Ivana Krstitelja u taj sjeverni biogradski predio iznad Jadranske magistrale donijeli su prije stotinjak godina vjernici tu doseljeni iz Medviđe i Bukovice, iz kraja gdje se jako časti sv. Ivan Krstitelj. Stoga su vjernici od utemeljenja te biogradske župe 1977. prihvatili sv. Ivana Krstitelja kao svoga naslovnika i nebeskog zaštitnika.

Tekst i foto: Ines Grbić

Izvor: Zadarska nadbiskupija

Radio Marija

19:15 Vijesti, obavijesti i najava programa
19:30 Hrvatski martirologij XX. stoljeća; Molitva sv. Mihaelu Arkanđelu
19:40 Glazba
20:00 Anđeo Gospodnji; Molitva za obitelj

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Odmor na Isusov način

Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane su i objavljene u tri sveska...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.