Vezovska misa 01

U đakovačkoj je prvostolnici u nedjelju 9. srpnja 2023. đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić predvodio misno slavlje za sve sudionike i goste 57. Đakovačkih vezova. U koncelebarciji su bili Domagoj Lacković, tajnik Nadbiskupskog ordinarijata i Stjepan Maroslavac, administrator Vjesnika.

Na početku misnog slavlja nadbiskup Đuro je pozdravio svećenike, bogoslove, časne sestre, predstavnike grada i županije te sve pristigle goste i prijatelje grada Đakova. Na osobit način je pozdravio i zahvalio ženskoj pjevačkoj skupini Kraljice Bodroga i orguljašu Nikoli Čuturi ispred KUD-a Hrvata Bodrog iz Bačkoga Monoštora koji su animirali liturgijsko pjevanje.

U homiliji se nadbiskup osvrnuo na liturgijska čitanja 14. nedjelje kroz godinu te je protumačio da se rečenica Slavim te, Oče, gospodaru neba i zemlje što si ovo sakrio do mudrih i umnih, a objavio malenima odnosi na gradsko poglavarstvo i vođe naroda nisu prihvatili Isusov navještaj kraljevstva Božjega, a prije toga niti propovijedanje Ivana Krstitelja i njegov poziv na obraćenje. U tom tekstu je riječ je o sigurnosti i umišljenosti političkih i financijskih moćnika te vjerskih vođa u gradovima Betsaidi i Kerozainu, koji su smatrali da im ne treba Isusovo skretanje pozornosti na socijalne probleme i pitanja u njihovoj sredini. „Mudri i umni, o kojima danas govori Isus, su ljudi skloni apsolutizaciji svojih (možda ljudski gledajući i »neukih«) stavova, uvjerenja i pogleda, koji su plod njihove samodostatnosti i samodopadnosti, uskoće njihova pogleda i siromaštva duha te pokazuju neosjetljivost za Boga, za humanost i za evanđeoske vrednote“- rekao je nadbiskup.

A zatim je govori o malenima i poniznima: „Za razliku od „mudrih i umnih“ u malenim ljudima i u njihovim srcima ima struna koje će zaigrati na Isusovu riječ i poruku. U njima nema oholosti, niti samodostatnosti, kojoj ne trebaju niti Bog, niti drugi ljudi. Maleni nisu neuki, nego oni koji nisu oholi. Oni su ponizni i svjesni da nisu sveti, da »nemaju« dovoljno Boga, da su siromašni njegovim stavovima i njegovom dobrotom srca, te zato znaju ponizno i iskreno moliti za svoje obraćenje i za Božju pomoć, čekati Božju dobrotu i milosrđe, ali i prepoznavati trenutke njegove blizine i pohoda.“

Nadalje je nadbiskup tumačio izlijevanje Isusove strelovite molitve pred Oca koja napunja i ljudska srca žarom njegove ljubavi prema Ocu a zatim sve poziva k sebi i obećava da će svima olakšati teret kojim smo opterećeni; oslobodit nas od naših strahova i smiriti nas te učvrstiti u potpunom povjerenju u njegovu ljubav, a da se tomu trebamo učiti od njega koji je krotka i ponizna srca. Zatim je nadbiskup rekao da Ljubav ne trpi, na ako ipak trpi, ona i trpljenje ljubi te ustvrdio da je upravo Ljubav prema tradicijskoj kulturi ključ za razumijevanje Đakovačkih vezova: „Zašto im se radujemo i zašto su toliki sudionici spremni znojiti se u svojim narodnim nošnjama? I na ovoj ljetnoj vrućini svoju narodnu nošnju, tradicijske napjeve, tambure, kola i plesove, te dolazak i sudjelovanje na Đakovačkim vezovima doživljavaju kao svoj sladak teret i lako breme!

Mudri i umni će reći: „Čemu toliko muke, troška i znoja? I svake godine isto!“ Samo ljubav nam daje odgovor na to: Ljubav sve ono što je teško, čini lakim. Ljubav ne osjeća jaram, muku i teret i ne želi ih se osloboditi, jer ih dragovoljno prihvaća. Pa i ako sve to osjeća, ona i trpljenje ljubi.

Draga braćo i sestre, mi volimo svoj identitet, svoju kulturu, svoju baštinu i zato je svake godine toliko jednostavnih, običnih, malenih ljudi, koji rado oblače svoje nošnje i u njima se znoje; uvijek ima onih samozatajnih, malenih, jednostavnih i skromnih ljudi, koji čuvaju i njeguju tradicijsku baštinu, okupljaju djecu i mlade u KUD-ovima…, uče ih, povezuju međusobno, s Bogom, s Crkvom i s društvom, na njih prenose ljubav prema svome identitetu, kulturi i baštini, kojom izričemo sebe, obogaćujemo druge i drugačije te postajemo otvoreniji i pozorniji za baštinu i bogatstvo drugih ljudi; postajemo širi, humaniji i više Božji. Neka nas dragi Bog čuva poniznima i malenima, otvorenima za evanđeosku poruku i vrednote te za druge ljude“ – zaključio je mons. Hranić.

U petak, 7. srpnja pred đakovačkom katedralom je bilo svečano otvorenje 57. Đakovačkih vezova, na kojemu su uz ostale goste i uzvanike sudjelovali nadbiskup Hranić, biskup Ivan Ćurić i nadbiskup u miru Marin Srakić te Fabijan Svalina, srijemski biskup koadjutor.

Tekst i foto: J. Hrehorović

Izvor: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

14:00 Pozdravi, čestitke i preporuke
14:55 Molitva za život
15:00 Krunica Božjeg milosrđa
15:15 Krunica - Slavna otajstva

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.