orguljaška škola

Koncertima polaznika u Katedrali sv. Jakova i crkvi sv. Frane u Šibeniku zaključena je ovogodišnja, 30. po redu Orguljaška ljetna škola.

U njezinom radu sudjelovalo je 7 predavača i 27 polaznika, od kojih najmlađa polaznica sa svega 8 godina prvi put zakoračila u svijet orgulja, dok je najstarija polaznica 40-godišnja orguljašica iz Češke koja je poželjela usavršiti vlastita umijeća orguljske improvizacije.
Oni su proteklih 10 dana radili u šibenskim crkvama, a uz redovitu nastavu sviranja organizirana su i večernja predavanja u prostorima Interpretativnog centra Civitas sacra.

Ove godine posebno je uspjela nedjeljna večernja šetnja u kojoj su se polaznicima pridružili i zainteresirani Šibenčani u otkrivanju često skrivenih i javnosti slabo dostupnih orgulja, te su im tijekom dvosatne šetnje profesori Ante Knešaurek i Ivo Mrvelj prezentirali najmanje šibenske orgulje – one u crkvi sv. Luce – kao i one najstarije (u crkvi sv. Duha), te još dva instrumenta nastala nakon čuvenih Nakićevih orgulja – orgulje Nove Crkve i orgulje u crkvi sv. Križa u Docu.

U Šibeniku se primjerci svih perioda gradnje orgulja u Hrvatskoj nalaze jednom mjestu. Tako su Lupinijeve orgulje iz 1640. najranije među njima, potom slijede Nakićeve orgulje iz 1762., kao i orgulje njegova učenika Francesca Daccija iz druge polovice 18. stoljeća, dok je 19. stoljeće predstavljeno instrumentima u crkvi sv. Dominika iz 1818. i Novoj Crkvi iz 1859. godine. Prijelaz u 20. stoljeće označavaju orgulje u crkvi sv. Ivana iz 1908., a suvremene orgulje iz sredine 20. stoljeća nalaze se u katedrali i crkvi sv. Frane.

Spominjući se početaka Orguljaške škole i njezinog osnivača, prof. Božidara Grge koji je Školu pokrenuo u ratno doba, 1994., sadašnji voditelj Škole Pavao Mašić posebno je istaknuo crkvu sv. Frane kao crkvu iz koje je Orguljaška ljetna škola krenula u život, započela svoju prvu godinu, koristeći taj lokalitet koji je u Hrvatskoj jedinstven upravo po tome što pod jednim krovom udomljava dva najreprezentativnija primjera instrumenata domaćih graditelja: barokne orgulje Petra Nakića (s najvišim stupnjem izvornosti autorova instrumenta u Hrvatskoj), te moderne orgulje Ivana Faullenda-Heferera (njegov najuspjeliji i najveći rad).

Ove godine pomlađen je i nastavnički kadar, te se predavačima pridružio mladi hrvatski orguljaš Ivo Mrvelj – i sam polaznik Orguljaške ljetne škole prije petnaestak godina – koji danas bilježi neke od najvećih uspjeha hrvatskih orguljaša, budući da je polaganjem rigorozne audicije od ove godine izabran na mjesto pomoćnog orguljaša crkve sv. Tome u Leipzigu, crkve u kojoj je nekoć djelovao Johann Sebastian Bach, u kojoj se danas nalazi i njegov grob.

orguljaška škola

Najmlađi polaznici škole – njih desetak – imali su priliku tijekom trodnevne radionice za početnike ući u svijet orgulja: pod vodstvom prof. Urse Ljuban ovladavali su umijećem sviranja orgulja, ali i doslovno ulazili u ormare orgulja, upoznavajući se sa složenom konstrukcijom orgulja kao najvećeg i najsloženijeg instrumenta kojega je proizvela ljudska ruka. S obzirom da u Hrvatskoj još uvijek ne postoji program učenja orgulja u osnovnoškolskom obrazovanju, značajna je obrazovna ponuda Orguljaške ljetne škole kao platforma (na nacionalnoj razini) na kojoj se i najmlađima daje prilika da upoznaju i sviraju na orguljama.

Polaznici Arhivističke radionice pod vodstvom dr. sc. Snježane Miklaušić-Ćeran radili su na popisivanju muzikalija iz ostavštine don Krste Stošića i don Veljka Jadronje (pri šibenskoj katedrali), dok su polaznici organološke radionice pod vodstvom organologa Emina Armana boravili na Zlarinu, gdje su evidentirali i proučavali zlarinske orgulje, jedan od najvrjednijih opusa hrvatskog graditelja Milana Majdaka, njegov jedini rad u Dalmaciji, koji svojom veličinom i bogatstvom zvukovnih boja spada među veće otočne orgulje u Hrvatskoj. Jednako važan aspekt Škole je i održavanje šibenskih orgulja koje iziskuje mnogo financijskog napora, ali se upravo aktivnostima Orguljaške ljetne škole ta povijesna baština održava, stavlja u funkciju, te naposlijetku i valorizira većim brojem koncerata i popratnih događanja.

Tijekom škole gostovali su i drugi umjetnici: Trio Seraphim imao je koncert otvaranja u šibenskoj katedrali, a u prvom tjednu rada pridružio se i orguljaš Umberto Kostanić s izvedbama glazbe Bacha i Frescobaldija na orguljama crkve sv. Frane. Koncert predavača također je donio presjek raznolikih orguljskih djela, kao i dvije improvizacije: za Nakićevim orguljama talijanski stil je evocirao orguljaš Ivo Mrvelj, dok je na Hefererovim orguljama Ante Knešaurek improvizirao preludij, teimpozantnu fugu na gregorijanske napjeve misnog Ordinarija.

U nedjelju, 6. kolovoza, polaznici i predavači spomenuli su se i pokojnog Božidara Grge, te su misom zahvalnicom koju je u šibenskoj katedrali predvodio don Krešimir Mateša označili 30. obljetnicu Škole, uz sudjelovanje polaznika i predavača u svečanom pjevanju Te Deuma, dok je za orguljama svirao Ivo Mrvelj. Na koncu, završnim koncertima i podjelom uvjerenja polaznicima okončana je jubilarna Škola, uz prisustvo publike, kao i predstavnika medija.

U zaključnom govoru u crkvi sv. Frane, prof. Mašić, voditelj Škole, zahvalio je svima koji moralno i materijalno potpomažu rad Škole: istaknuo je Grad Šibenik, Šibensko-kninsku županiju, Turističku zajednicu Grada Šibenika i Šibensko-kninske županije, Ministarstvo kulture i medija RH, HUZIP, kao i Šibensku biskupiju, čijom su im susretljivošću otvorena vrata svih šibenskih crkava.

Posebnu zahvalu uputio je šibenskim redovnicama i redovnicima, franjevcima konventualcima kao domaćinima, te sestrama benediktinkama sv. Luce i sestrama Franjevkama od Bezgrešne koje svake godine primaju određeni broj polaznika na smještaj kako bi im olakšali boravak u Šibeniku. „Upravo su oni – uz župni ured Katedrale sv. Jakova i župnika don Krešimira Matešu – važan kamenčić u mozaiku složene organizacije ove jedinstvene manifestacije koja nastavlja okupljati jednom godišnje najveći broj orguljaša u Hrvatskoj, bilo u svojstvu predavača ili polaznika, mladih i starih, zajedno udruženih u promociji šibenskih orgulja i akumuliranjem znanja i vještina koje orgulje iziskuju”.

Izvor: Šibenska biskupija

Radio Marija

23:30 Hrvatski program Radio Vatikana
23:45 Glazba
00:00 Lijepa naša domovino - hrvatska himna; Posvetna molitva sv. Josipu
00:03 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Bezuvjetnost

U svadbenoj dvorani pronalaziš čovjeka koji nema svadbeno odijelo. Izbacuješ ga van gdje će biti plač i škrgut zubi. Ako je tvoja ljubav bezuvjetna, ona je...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 2024
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.