P1019128 2 2048x1536

Blagdan sv. Roka svečano je proslavljen u župi sv. Roka u Bibinjama u srijedu, 16. kolovoza. Koncelebrirano misno slavlje u crkvi sv. Roka koja je nekad bila bibinjska župna crkva, potom i procesiju s kipom sv. Roka kroz mjesto predvodio je zadarski nadbiskup Milan Zgrablić.

Bibinjski sin don Frane Šindija ispred kipa u procesiji nosio je relikvijar sv. Roka u kojemu se nalazi komadić tijela toga sveca čije je čašćenje duge tradicije u Bibinjama. Brojni Bibinjci nose ime Roko po svom nebeskom zaštitniku, sv. Roku, a tijekom procesije pjevali su pjesme sv. Roku u čast.

„Sveci su Božji i naši prijatelji. Slaveći svece, Crkva nam daje mogućnost hodati u društvu sa svetima. Sveci nas vode na sigurno mjesto u vječnu domovinu“ istaknuo je nadbiskup Zgrablić, zamolivši zagovor sv. Roka da nas prati na putu života kako bismo i mi mogli postići ono što su postigli sveci.

„I mi primamo milosti koje su sveci primali. Gospodin nam dolazi ususret sa svojim milostima, svojim darovima. Proslavom blagdana sv. Roka, spominjući se njegovog životnog puta i proslave u nebu, Boga častimo na osobiti način. Sveci su neumorni i neustrašivi heroji i nasljedovatelji Kristovi po milosti Božjoj. Sveci su Božju milost radosno i zahvalno primali, u sebi njegovali i s njom surađivali“ poručio je mons. Zgrablić, podsjetivši na poticaj biblijskog pjesnika: „Hvalite Boga u svecima njegovim“.

„Stoga, slaveći sv. Roka, ponajprije slavimo Boga, izvor svetosti života sv. Roka. Slavimo Boga koji je divan u svojim svetima, kako bismo i mi prepoznali mnoge milosti koje smo primili te da bismo, poput sv. Roka, na putu našeg života mogli odvažno slijediti Krista“ potaknuo je nadbiskup, poručivši: „Čašćenje sv. Roka je trenutak našeg zajedništva i prijateljevanja s Bogom i onima koji ga okružuju. Papa Benedikt XVI. kaže da smo „okruženi, vođeni i usmjeravani od strane Božjih prijatelja. Ne moram sâm nositi ono što, zapravo, ne bih mogao sâm nositi. Četa Božjih svetaca tu je kako bi me zaštitila, podupirala i nosila“.

P1019145 2 2048x1536 

Nadbiskup je podsjetio i na dogmatsku konstituciju o Crkvi Lumen gentium u kojoj je o štovanju svetaca zapisano: „Crkva putnika, dobro poznajući tu zajednicu Mističnog tijela Isusa Krista, već je od prvih vremena kršćanske religije s velikim pijetetom štovala uspomenu na mrtve i, jer je „sveta i spasonosna misao moliti za mrtve da se odriješe od grijeha“, za njih je prinosila i molila. Za apostole i Kristove mučenike koji su, prolivši svoju krv, dali najveće svjedočanstvo vjere i ljubavi, Crkva je uvijek vjerovala da su u Kristu tješnje s nama spojeni, ujedno ih je s Blaženom Djevicom Marijom i sa svim anđelima s osobitim osjećajem štovala i pobožno prosila pomoć po njihovom zagovoru. Njima su doskora bili pribrojeni i drugi koji su revnije nasljedovali Kristovo djevičanstvo i siromaštvo te su vršenje kršćanske kreposti i božanske karizme preporučivali pobožnom štovanju i nasljedovanju vjernika“.

„Sveci su otkrili i prihvatili Božju ljubav cijelim svojim bićem, svojim umom, svojom dušom i srcem, svojom snagom i na tu Božju ljubav su odgovorili. Kakav je Bog prema nama i tko smo uistinu mi, najviše otkrivamo upoznajući Isusa Krista, drugu božansku osobu koja je postala čovjekom. Život je dar onoga koji je Život, koji je Životvorac.

Koliko mi vrijedimo i koliko smo dragocjeni u Božjim očima pokazao nam je Bog u svome ljubljenom Sinu Isusu koga nije poštedio kako bi nam do kraja pokazao i darovao svoju ljubav. Nismo znali koliko nas Bog ljubi i kakav je prema nama, dok se nije pojavio Isus i živio svoj život. Njegova ljubav za nas ide do muke i križa.

Ne znamo kako je Otac ljubio Sina. Ali znamo kako je Sin ljubio nas. Prema tome, znamo da ta ista ljubav, snaga i sila ljubavi koja je počivala na njegovom Sinu Isusu, kojega je čak i mrtvoga digla iz groba, ta ljubav počiva na svakome od nas“, naglasio je nadbiskup Zgrablić, istaknuvši: „Božja ljubav u Kristu i na nas se izlila. Mi smo postali Hram Duha Svetoga gdje se Božja ljubav u nama nastanila. Ako tu ljubav ne živimo, ona stoji u nama kao potencijal našeg života kojeg trebamo razviti. Na nama je da je prepoznamo, prihvatimo, na nju odgovorimo i da našu dušu u Bogu nastanimo“ potaknuo je predvoditelj slavlja.

 P1019174 2 2048x1536

„Nijedna ljudska radost po svojoj naravi ne može ući u smrt, osim radosti koja proizlazi iz Boga“

„Biti u društvu sa svecima znači biti dionik tako velike, ničim uvjetovane, Božje ljubavi prema nama“, poručio je nadbiskup. U tom kontekstu, istaknuo je misao švicarskog teologa Hans Urs Von Balthasara koji o Kristovoj ljubavi kaže: „Oznaka Kristove ljubavi je da nije navezana ni na kakve ljudske osobine, karaktere, slabosti, grijehe i granice, nego je sveopća i po svojoj vlastitoj zakonitosti i uz sveopćenitost postiže prevladavanje granice grijeha“.

„Nema slabosti, nema grijeha, nema nevolje, poteškoće koja bi zaustavila Božju ljubav prema nama. Ona je neovisna o nama jer je Božja. Ona se vlada po Božjim zakonitostima, a ne po našoj ljudskoj dimenziji. U toj ljubavi i mi se pronalazimo. U toj ljubavi pronašli su se sv. Rok i svi sveci. Duboko su doživjeli tu Božju ljubav koja je dodirnula njihovu nutrinu i odgovorili su na nju na ispravan način“ poručio je mons. Zgrablić, rekavši: „Svaka ljubav očekuje prihvaćanje i odgovor“.

„Ljubav je dar koji se prelijeva u uzdarje. Sv. Augustin kaže da „duša koja ljubi više živi u tijelu osobe koju ljubi, nego u vlastitom tijelu“. Ako nekoga ljubimo, roditelja, dijete, osoba više strepi nad životom svoga djeteta, nego nad sobom, jer se duša te osobe gotovo preselila u život svog djeteta. To je karakteristika ljubavi – da drugome želiš više dobra nego samome sebi. Da si spreman i ti se žrtvovati, samo da bi drugome bilo dobro“ istaknuo je mons. Zgrablić.

„Nad zapovijedi ljubavi treba bdjeti da nam je Zli ne odnese poput ‘ptica grabežljivica’, a to su naš egoizam, mržnja, srdžba, pohlepa, zloupotreba strasti i druge naše slabosti. Ljubav je vrjednija od svega prolaznoga, jer je sve osim ljubavi prolazno. Ljubav je najveća vrijednost naše duše koju nam nitko nikada i ničim ne može oduzeti, pa čak ni smrt. Zato se isplati raditi za nju i u nju sve uložiti!

Ljubav se čuva na način da se daruje, da drugome činimo dobro na Kristov način, dakle, bezuvjetno. Božja ljubav je bezuvjetna i nema nikakve granice. Božja ljubav ne ravna se samo po naravi, nego po božanskim principima. Ako Božji Duh prebiva u nama, onda se i mi u životu ne trebamo ponašati po naravi, nego po nadnaravnim Božjim principima“ poručio je mons. Zgrablić, istaknuvši: „Ljubav se umnaža ljubeći bezuvjetno, besplatno i bez koristoljublja. Ljubav je dinamizam Božjega Duha koji sve pokreće. Taj dinamizam vodio je i sv. Roka. To su na svoj vlastiti način učinili i svi ostali sveci“.

 P1019220 2 1536x2048

Isus nam kao svojim prijateljima govori o zapovijedi ljubavi „kako bi naša radost bila potpuna. Plod ljubavi i života s Bogom uvijek rađa radošću. Ako naša vjera ne rađa radošću i mirom u srcu, zapitajmo se je li naša vjera evanđeoska“ potaknuo je propovjednik, rekavši da vjera može biti izvanjska, lijepa kultura, tradicija, običaj, ali treba rađati plodom u našoj duši.

„Radost koja traje samo nekoliko trenutaka nije potpuna. Radost koja ne proizlazi od Boga nije potpuna, jer ne ulazi u vječnost. Nijedna ljudska radost po sebi i po svojoj naravi ne može ući u smrt, u vječnost. Radost koja izlazi od Boga i koja se rađa u ljubavi, ispunja dušu mirom čak i u trenucima trpljenja, poteškoća i umiranja“ poručio je mons. Zgrablić.

Sv. Rok je „nadahnuće za svoj život crpio iz Radosne vijesti, iz Svetoga Pisma i utjelovio ga je u svom životu. Ta Radosna vijest s istom snagom i nama se naviješta. Kad se Božja riječ jednom izgovori, ona uvijek traje, nikad ne prestaje. To nije nešto iz prošlosti, nego Riječ koja uvijek traje“ naglasio je predslavitelj.

Stoga, „što više upoznajemo živote sv. Roka i svetaca, oni će nas sigurno voditi našem cilju, Isusu, našem Spasitelju“, poručio je nadbiskup, podsjetivši na misao Von Balthasara: „Sveci predstavljaju najvažniji komentar Evanđelja i njegovo ostvarenje u svakodnevnom životu te nam pokazuju kako se stvarno približiti Isusu“ te sv. Jeronima: „Ako su apostoli i mučenici mogli moliti za druge još za života kada su morali i za se brinuti, koliko će više moći iz krune, pobjede i slavlja nama pomoći“.

P1019218 2 2048x1536

Iz života sv. Roka

Mons. Zgrablić predstavio je i biografske podatke iz života sv. Roka, rekavši da je u nekim krajevima običaj da se životopis pjeva i tako izrazi poštovanje i prisjećanje na čudesan put koji vodi Bogu; da nam to pomogne vidjeti kako Bog i nas čudesno vodi na putu našeg života.

Sv. Rok rođen je 1295. u Montpellieru na jugu Francuske. Roditelji duže vremena nisu mogli začeti dijete te su molili i zavjetovali se Bogu koji im je podario sina.

Rokova majka kršćanski ga je odgajala i uputila na ispravan životni put. U 20. godini života, Roku su umrli roditelji.

„Rokov kršćanski odgoj i nauk bio je temeljit i iskren. Zahvatio je njegovo srce te je Rok postao zaljubljenik u Isusa. Nadahnut Evanđeljem, Rok je prodao sva dobra koja je naslijedio, novac podijelio siromasima i kao siromašan hodočasnik koji je želio živjeti samo za Krista i s Kristom, uputio se prema Rimu gdje je bio tri godine. Na svom hodočasničkom putu u Rim zaustavio se u Acquapendenteu gdje je pomagao i služio zaraženima od kuge.

Sv. Rok je Isusovu zapovijed ljubavi prema bližnjemu shvaćao ozbiljno i provodio u djelo. Na povratku iz Rima u domovinu zaustavio se u Riminiju, Novari i Piacenzi. Hodočašće sv. Roka bilo je ispunjeno djelima ljubavi prema bolesnicima. Svečevo hodočašće za Krista preoblikovalo se u hodočašće ljubavi“ rekao je mons. Zgrablić.

U Piacenzi se sv. Rok razbolio od kuge, zbog čega je prognan iz grada. „Osjetio se osamljen kao Krist na križu, ali nije očajavao. Sklonio se u šumu i ondje hranio biljem, uzdajući se u Božju providnost. Neki životopisci spominju kako mu je dolazio pas koji mu je svaki dan donosio komad kruha“ rekao je nadbiskup.

Za susreta s Rokom u šumi, svetac je ostavio duboki dojam na talijanskog patricija Gottarda Pallastrellija koji se potom obratio. Gottardo je njegovao Roka do njegovog ozdravljenja, te se Rok vratio u rodni zavičaj gdje ga nisu prepoznali. Optužili su ga kao špijuna i zatočili u zatvor gdje je bio pet godina i opet obolio od kuge. U zatvoru ga je posjetio svećenik i podijelio mu svete sakramente. Sv. Rok je svećeniku otkrio svoj identitet te je preminuo 16. kolovoza 1327. godine.

„Sveti Rok pokazivao je mnoge čudesne znakove na zemlji i pomagao ljudima u najvećoj potrebi, dok su bili u zarazi i umirali. Glas svetosti sv. Roka počeo se brzo širiti, u rodnom Montpellieru, zatim u južnoj Francuskoj i sjevernoj Italiji. Kad je 1477. izbila kuga u Veneciji, u čast sv. Roka osnovana je bratovština. Tako se štovanje sv. Roka snažno širilo, osobito u Primorju i Dalmaciji. Mnoge župe, crkve, oltari i kipovi posvećeni su Roku u čast“ rekao je mons. Zgrablić, zamolivši: „Sveti Roko, daj nam u svako vrijeme tvoje nebesko svjetlo, tvoju milost i tvoj blagoslov, da pravo govorimo i pravo djelujemo, dok ne postignemo puninu radosti u vječnosti“.

 P1019201 2 2048x1536

Blagoslovljen Evanđelistar

Na početku mise, nadbiskup Zgrablić blagoslovio je novi Evanđelistar s motivima iz bibinjske sakralne baštine. Evanđelistar je izradio Hrvoje Ljubić, kipar i grafičar iz Zagreba koji je izradio i Stepinčev sarkofag u zagrebačkoj katedrali.

Evanđelistar su župi Bibinje darovali bibinjski supružnici Biserka i Mijo Bugarija s djecom, u zahvalnosti Bogu za 50. godišnjicu braka koju su proslavili 18. lipnja 2023. godine.

Na prednjoj strani Evanđelistara su znak križa, simboli četiri evanđelista i natpis iz Poslanice Hebrejima: „Živa je uistinu Riječ Božja i djelotvorna“.

 P1019152 2 2048x1536

Na poleđini Evanđelistara je lik Gospe s Djetetom Isusom, motiv iz baroknog drvenog oltara iz bibinjske crkve Rođenja Sv. Ivana Krstitelja. Oko lika Gospe s Djetetom piše: ‘I Riječ je tijelom postala i prebivala među nama’.

U dnu ispod Gospinog lika je motiv pročelja crkve sv. Roka iz 1674. godine. Na hrbatu je lik sv. Roka i natpis na glagoljici Bibinje, 2023.

Mons. Zgrablić izrazio je radost zbog sudjelovanja na proslavi sv. Roka u Bibinjama, rekavši da mu je to drag i blizak svetac. Podsjetio je da je bio župnik župe kojoj je sv. Rok suzaštitnik i u dekanatu gdje su četiri župe posvećene sv. Roku.

Slavlje sv. Roka u Bibinjama bilo je prvo misno slavlje koje je mons. Zgrablić predvodio u Bibinjama kao zadarski nadbiskup.

Župljani sv. Roka darovali su nadbiskupu kalež, a supružnicima Bugarija uručena je zahvalna povelja za dar vrijednog Evanđelistara.

 

Tekst i foto: Ines Grbić

Izvor: Zadarska nadbiskupija

Radio Marija

20:15 Krunica - Otajstva svjetla
20:45 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Snaga Hrvatske - tema: obilježavanje 33. godišnjice osnutka 3. bojne 2. gardijske brigade Gromova, poznate kao „Banska legija.“ Donosimo priloge i izjave sudionika sa svečanog obilježavanja održanog 21.6.2024. u Karlovcu; ur. i vod.: Ivan Zaradić

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u lipnju - III. dan

3. DAN CRKVA SE DALJE UREĐUJE To su bili dani neiskazane sreće. Svi misionari 24. Parganasa bili su prisutni. Došli su zajedno s preuzvišenim...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Lipanj 2024
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.