2309 Mala Gospa Du 22

Na svetkovinu Rođenja Blažene Djevice Marije – Malu Gospu 8. rujna dubrovački biskup mons. Roko Glasnović predslavio je svečano večernje euharistijsko slavlje u Biskupijskom svetištu Gospe od Milosrđa u Gospinom polju, uz koncelebraciju upravitelja svetišta fra Miljenka Vrabeca i drugih svećenika.

Govoreći o slavlju rođenja Blažene Djevice Marije biskup je istaknuo kako Crkva slavi samo tri rođendana: sv. Ivana Krstitelja, Gospin i Isusov, dok svi ostali sveci svoja slavlja imaju na dan rođenja za nebo. „Marijin rođendan slavimo jer se od nje rodio Isus Krist, Spasitelj, jer je Marijina utroba postala dom Sina Božjega, koji je htio uzeti našu ljudsku narav. Evanđelje koje se čita na Marijin rođendan ne govori o njezinom rođenju, već upravo o rodoslovlju i kako se zbilo rođenje Isusa Krista. Bog se htio približiti čovjeku pa se utjelovio u našu ljudsku stvarnost – obitelj. Isus prihvaća vjeru svojih praotaca, On se pojavljuje kao posljednja karika u lancu vjerničke generacije prije njega, tri generacije, tri puta po četrnaest imena“, rekao je biskup Glasnović te dodao kako su Marija i Josip ne samo primili vjeru od svojih praroditelja, nego su je i sami dalje prenijeli, riječju i svjedočanstvom života.

Uspoređujući njihov život s današnjim vremenom, primijetio je kako je prenošenje vjere u današnjem vremenu i za današnje generacije postalo više nego teško jer vjera kod novih generacija nipošto nije razumljiva sama po sebi. Umijeće života koje smo ponijeli od prethodnih generacija, koje omogućuje da se staro razvije, a novo nauči, ne znači da se u traženju vjere iz koje se vlastiti život može shvatiti mora krenuti od nulte točke, nego naprotiv, da se mora uvažavati i respektirati vjera predaka, da se mora isprobati u njezinoj životnoj snazi. „Pozvani smo svi, kao i očevi i majke, živjeti svoju vjeru, kako bismo mlađoj generaciji mogli pružiti uvjerljiv odgovor i razvijati dijalog, komunikaciju, otvorenost jednih prema drugima, poticati međusobno uvažavanje, poštovanje, slušanje, graditi mostove i prihvaćati odgovornost“, poručio je biskup Glasnović.

Potaknuo je vjernike, kako bi si dočarali blizinu Blažene Djevice Marije, da više razmišljaju o njezinom svakodnevnom životu, da u svome srcu i mislima grade lik Majke Božje „koja je svete Božićne noći zaista trpjela glad, studen i nesigurnost, koja je bježeći pred Herodom bila puna strepnje i neizvjesnosti, koja je u nazaretskom domu siromaštvo živjela realno, te katkada nije znala čime će okrijepiti svoju obitelj, koja je klonula sudjelujući u muci Isusovoj. Ta sveta Marija je iskapila do dna nesigurnost, bijedu i jad ljudske egzistencije. Ona prosvijetljena vjerom ništa nije smatrala bezvrijednim posvemašnjeg zalaganja, usidrena u Bogu posjedovala je ravnotežu.“

2309 Mala Gospa Du nasl

Zaključio je poticajem da svatko donese osobnu odluku i opredjeljenje, da se otvori Bogu koji nam može darovati novi život, promijeniti naš život na bolje po zagovoru Blažene Djevice Marije.

Upravitelj svetišta Vrabec na kraju je zahvalio Bogu i svima koji su na bilo koji način tijekom devetnice pomagali u pripremi slavlja. Istaknuo je kako je velik broj hodočasnika pohodio svetište i primio sakrament svete ispovijedi, što je osobit Božji blagoslov. Zahvalio je ocu biskupu što se odazvao predvoditi središnje euharistijsko slavlje.

Misno slavlje uveličao je zbor svetišta Gospe od Milosrđa.

Hodočasnici su počeli pristizati u ranim jutarnjim satima, a prva misa je slavljena u 4 sata rano ujutro. Nakon toga misna slavlja nastavila su se slaviti kroz dan, a proslava je završila svečanim večernjim euharistijskim slavljem. Duhovna priprava tijekom devetnice sastojala se od molitve krunice prije mise te mise s propovijedi. Tijekom devetnice izmjenjivala su se tri propovjednika: fra Josip Milatović, mladomisnik iz kapucinskog samostana u Varaždinu, fra Mišo Biskup, mladomisnik iz kapucinskog samostana u Zagrebu i fra Ivica Vrbić, kapucinski misionar u Boliviji. Svaki je propovijedao tri dana. Svakoga dana devetnice bila je prilika za ispovijed, kao i na samu svetkovinu.

Tekst i foto: Tea Kuzek Marević

Izvor: Dubrovačka biskupija

Radio Marija

18:30 Sveta misa - prijenos iz dvorane uz baziliku Srca Isusova u Palmotićevoj u Zagrebu
19:15 Vijesti, obavijesti i najava programa
19:30 Hrvatski martirologij XX. stoljeća; Molitva sv. Mihaelu Arkanđelu
19:40 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

"Ljubav nije ljubljena" - korizmeno razmatranje s. Lidije Bernardice Matijević

Tišina Danas je petak, dan kada je Isus izdahnuo. Svaki dan ima neko svoje mjesto u tjednu, a mi imamo osjećaj koji prati određeni dan. Petak...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Ožujak 2024
P U S Č P S N
1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.