Obljetnica redenja 01

Zahvalnim misnim slavljem, u petak 22. rujna 2023. u đakovačkoj je prvostolnici obilježena 22. obljetnica biskupskog ređenja đakovačko-osječkog nadbiskupa metropolita Đure Hranića. Misno je slavlje predvodio nadbiskup Đuro u koncelebraciji s pomoćnim biskupom Ivanom Ćurićem i još desetoricom svećenika. Odmah na početku biskup Ivan je izrekao čestitku nadbiskupu Đuri, a cvijeće je u ime okupljene zajednice predala Ana Umiljanović, kandidatica Milosrdnih sestara sv. Križa.

Čestitka biskupa Ivana

Poštovani i dragi nadbiskupe Đuro! Početkom prošloga mjeseca susreo je papa Franjo u Lisabonu veliki zbor mladih iz cijeloga svijeta. Milijunsko mnoštvo. No, htio se posebno susresti s pastirima Crkve i osobama posvećenoga života. Iščitavao je s njima životne prilike i stanje suvremenoga čovjeka, pojavu svojevrsnoga ‘umora’, katkad, veli papa, i „revolta s kojim neki ljudi gledaju na Crkvu“. Te je dodao kako se „možemo naći u iskušenju da se zapletemo u mreže rezignacije i pesimizma“. A Gospodin nam je svojim primjerom pokazao i sve nas pozvao „da oživimo nemirni entuzijazam za širenje Evanđelja“. Za taj odaziv svjetlo nam dolazi i iz današnjega ulomka iz Evanđelja po Luki, kad „Isus zareda obilaziti gradom i selom propovijedajući i navješćujući evanđelje o kraljevstvu Božjem“ (Lk 8,1).

U tom se svjetlu, dragi nadbiskupe, s radošću i zahvalnošću danas spominjemo 22. obljetnice, kad ste određeni glasom Crkve i odlukom pape sv. Ivana Pavla II., polaganjem ruku i molitvom zareditelja biskupa Marina, danas nadbiskupa u miru i svih nazočnih biskupa na današnji dan 22. rujna 2001. u ovoj katedrali primili biskupski red. Tada ste svoj život i službu označili riječima Lukina evanđelja „Izvezi na pučinu“ (Lk 5,4) a papa ih Franjo u navedenom susretu i danas pastirima i cijeloj Crkvi stavlja u središte. ‘Izvesti na pučinu’, po primjeru apostola, uključuje poslušnost, povjerenje; trajno potiče na novi pokušaj, obećava i pruža neku neiscrpnu svježinu s kojom „hrabro plovimo u moru evangelizacije, usred sumnji i gospodarske neizvjesnosti, osiromašenja socijalnog prijateljstva i nedostatka nade. (…) povjerena nam je zadaća isploviti u vode tog mora i baciti mreže Evanđelja, ne upirući prstom, nego donoseći muškarcima i ženama našeg vremena priliku novog života, Isusova života“ (Papa Franjo, 2023.).

Kakva trajna svježina poziva uključena i u Vaše biskupsko geslo! Započeli ste svoju službu duboko uronjeni u sinodsko ozračje naše 2. biskupijske sinode. A vidimo kako i danas cijelom Crkvom snažno odjekuje upravo poziv na sinodalnost, jer je Crkva po svojoj naravi zajedništvo, uzajamnost, zajednički hod, ‘na lađi Crkve mora biti mjesta za sve’ – svećenike, redovnike i redovnice, Kristove vjernike laike: svim je krštenicima poziv naviještati i svjedočiti Evanđelje. Upravo tu odrednicu prepoznajemo kao snažno obilježje Vaših pastirskih poticaja i koraka.

A u proljeće ove godine navršilo se i puno desetljeće od kad ste 2013. preuzeli službu đakovačko-osječkoga nadbiskupa metropolita. Od srca danas Gospodinu za Vas prinosimo svoje molitve: da se u Vama ne prestane obnavljati pouzdanje u ljubav i blizinu Učitelja i Pastira, Krista; da nas okrjepljena zdravlja duše i tijela mognete svojom službom predvoditi na našem zemaljskom putu. Prikazujući za sve nas – za nadbiskupijsku zajednicu koja Vam je povjerena, za Crkvu i sav svijet – svoju zdušnu molitvu: „Spasi, Gospodine, narod svoj i blagoslovi baštinu svoju, pasi ih i nosi ih dovijeka!“ (Ps 28,9). Primite, dragi nadbiskupe, naše iskrene i srdačne čestitke! Živjeli!“

Mons. Hranić je zahvalio na čestitki i u uvodu u misno slavlje između ostaloga rekao: „Činjenica da sam bio izabran i posvećen za biskupa i služba koja mi je povjerena nije nikakva moja zasluga nego je to čisti nezasluženi Božji dar, ali istodobno i odgovornost. Hvala vam draga braćo i sestre, poštovane i drage časne sestre, draga braćo svećenici oče biskupe što ste večeras među ostalim spremni moliti i iza mene i za našega pomoćnog biskupa Ivana i za bolesnoga mons. Marina Srakića, nadbiskupa u miru kao pastire koji po milosti svetoga reda činimo jednu obitelj zajedno sa klerom naše nadbiskupije.“ Nadbiskup Đuro se spomenu i 16. obljetnice smrti pokojnog kanonika i dekana KBF mons. dr. Nikole Dogana koji je preminuo 22. rujna 2007.

Homilija

U homiliji nadbiskup Đuro je tumačio univerzalonost, odnosno katolicitet svake crkvene zajednice, njezino živo jedinstvo s cjelinom, s onima koji su vjerovali prije nas tj. jedinstvo s Crkvom svih vremena, zatim je tumačio službu biskupa i svećenika te vjernika. Evanđelje svjedoči da je Isus bio okružen dvanaestoricom apostola, a uz apostole bile su i neke plemenite i velikodušne žene koje su ih posluživale iz svojih dobara. Izraz jamac ove povezanosti i jedinstva unutar Crkve te kontinuiteta Crkve od početaka do danas je služba biskupa. Biskup je po svojoj službi garant jedinstva i zajedništva svih župnih i drugih zajednica u jednoj biskupiji. Biskup je također garant zajedništva jedne biskupije s čitavom Crkvom. Po svojoj službi on je član apostolskog zbora na čelu s Petrovim nasljednikom, papom. Biskup tako svojom službom očituje i čuva jedinstvo sveopće Crkve raširene po svem svijetu kroz sva vremena i vjekove.

Isto se može reći i za trostruku službu svećenika: službu naviještanja, vodstva i sakramentalnog posvećivanja koja svećeniku dolazi samo iz oblasti koju mu daje čitava Crkva. Svećeničko ređenje znači primanje u prezbiterij nekoga biskupa. Svećenička služba počiva u zajedništvu kojemu je na čelu biskup. I svaki je pojedini svećenik upućen na cjelinu zajednice tako da ga cjelina treba nositi kao što bi i on trebao biti nositelj i oslonac cjeline.

„Preporučujem zato danas u vašu molitvu sebe samoga, pomoćnoga biskupa Ivana i sve nas svećenike da jedinstvom, katolicitetom i apostolicitetom možemo iznova snažiti i izgrađivati našu nadbiskupijsku zajednicu. Katolicitet kojega utjelovljuje biskup tiče se i svakog od vas vjernika. To da pripadamo sveopćoj Crkvi zahtjeva od svih krštenika i članova Crkve da o svojoj vjeri uvijek i posvuda budemo otvoreni jedni za druge jer jedni drugima pripadamo. U euharistiji se uvijek spominjemo mjesnoga biskupa i pape to znači da euharistija nikada nije privatno slavlje nekoga mjesta ili kruga vjernika nego uvijek nosi temeljno obilježje univerzalonoga, slavlja čitave Crkve. Sjećajući se obljetnice biskupskoga ređenja i službe nadbiskupa dao Bog da rastemo u toj svijesti pripadnosti jednoj Crkvi i u toj Crkvi jedni drugima. Nijedan biskup ne stoji izdvojeno nego ima udjela u apostolskoj baštini što ostaje u cjelini Crkve i svaki vjernik i svećenik što ostaje u zajedništvu sa svojim biskupom. U značajnim trenucima za život Crkve kada se vodi unutar crkveni dijalog o važnim pitanjima za sadašnjost i budućnost Crkve kao što će se voditi na predstojećoj Sinodi biskupa u Rimu.“

Nadbiskup je tada najavio odlazak biskupa Ivana, kao delegata HBK, na Sinodu biskupa te mu obećao molitvenu podršku kako bi mudro i odvažno zastupao ne samo nadbiskupiju i Crkvu u domovini nego da bi što bolje mogao pridonositi jedinstvu, katolicitetu i apostolskom zajedništvu čitave Crkve na čelu s papom u njezinom traženju zajedničkih odgovora na važna pitanja života i poslanja Crkve u današnje vrijeme te j pozvao i sve vjernike da mole na tu nakanu.

Na koncu misnoga slavlja nadbiskup je još dodao. „Po milosti Božjoj združeni smo svi u jednu cjelinu i u toj cjelini svatko je od nas važan i dragocjen. Svatko ima svoju službu, svoje poslanje i u službi koju nam je povjerila Božja providnost nitko nas ne može zamijeniti. Večeras zahvaljujemo Gospodinu za milost njegova dara i njegova poslanja i istodobno molimo da na nas izlije svoj blagoslov kako bismo ostali vjerni u tom poslanju i izazovima koje on stavlja pred nas.

Obljetnicu biskupskog ređenja pjesmom je pratio Katedralni zbor pod vodstvom maestra Ivana Andrića i orguljsku pratnju maestra Vinka Sitarića. 

 

Izvor: Đakovačko-osječka nadbiskupija

Radio Marija

11:35 Vijesti iz Đakovačko - osječke nadbiskupije; ur. i vod.: Martina Kuveždanin
11:50 Glazba
12:00 Anđeo Gospodnji; Molitva - Srednji čas
12:15 Mali koncert

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u svibnju - II. dan

VELIKA DEVETNICA SLUGI BOŽJEM OCU ANTI GABRIĆU »OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA« Četvrta devetnica od 20. do 28. svibnja 2024. 2. DAN FATIMSKA...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Siječanj 2022
P U S Č P S N
1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30
31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.