2311 Obiteljska skola zadnji dan nasl

Četrnaesta Obiteljska škola Dubrovačke biskupije koja se tijekom vikenda održavala u hotelu Valamar Lacroma u Dubrovniku završila je zajedničkim nedjeljnim euharistijskim slavljem 19. studenog koje je predvodio dubrovački biskup mons. Roko Glasnović. Na školi je sudjelovalo oko tri stotine i dvadeset sudionika iz svih dijelova biskupije među kojima je bilo oko 190 djece svih uzrasta. Tema škole bila je „Suvremena obitelj pred izazovima“, a voditelj je bio dr. sc. Mladen Parlov, profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu.

U nedjeljnoj propovijedi biskup je govorio o talentima i na temelju evanđeoske prispodobe o talentima kazao kako ona nije pljesak učinkovitosti. Skrenuo je pozornost na mlakost kršćanskih zajednica s jedne strane i pastoralni aktivizam s druge strane. „Od zajednice se traži svijest, odgovornost, odvažnost i kreativnost, poslušnost Gospodnjoj riječi koja nas uvijek vodi prema novom“, kazao je biskup Glasnović te upozorio na strah koji se pri tome može javiti. „Kompas je uvijek evanđelje u kombinaciji s pozivom mnogih muškaraca i žena, naših bližnjih.“ Potaknuo je na promišljanje o tome je li kršćanska zajednica slika Krista.

Razmišljajući o važnosti služenja biskup je podsjetio kako su sakramenti svetog reda i ženidbe sakramenti služenja.

Spominjući se Sedmog svjetskog dana siromaha koji se obilježava na ovu 33. nedjelju kroz godinu, biskup Glasnović je približio svima biblijsku priču o Tobiji o kojoj govori i papa Franjo u svojoj poruci uz dan siromaha. Naglasio je važnost jačanja vjere te stjecanja kreposti milosrđa.

U dvorani prepunoj roditelja i djece pjevanjem zahvalnog himna „Te Deum“ završila je još jedna Obiteljska škola Dubrovačke biskupije. Tijekom škole sudionici su javno kao i u međusobnim razgovorima posvjedočili kako im je ovaj susret bio veoma koristan.

„Neke značajke obiteljske duhovnosti“

U sklopu glavne teme škole profesor Parlov je održao predavanja: „Suvremena obitelj pred izazovima“, „Brak i obitelj u Božjem naumu“, „Odnos roditelja i djece“ i „Neke značajke obiteljske duhovnosti“, nakon kojih su sudionici imali prigodu postavljati pitanja i dijeliti svoja razmišljanja i nedoumice.

U posljednjem predavanju „Neke značajke obiteljske duhovnosti“ profesor Parlov je uvodno protumačio razliku između duhovnosti, religioznosti i bogatog unutarnjeg života. Kazao je kako je duhovnost značajka svakog čovjeka i ona se prepoznaje po tome što osoba počinje postavljati pitanja o onome što nadilazi ovo vidljivo življenje života. Religioznost je čovjekov pokušaj da se poveže s Bogom putem obreda. Netko može biti jako religiozan, a da nije duhovan, istaknuo je predavač. Također netko može imati jako bogat unutarnji život, poput umjetnika i onih koji jako duboko doživljavaju umjetnost, ali to može i ne mora biti povezano s duhovnošću, odnosno to nije istovjetno s onim što kršćani katolici podrazumijevaju pod duhovnošću.

Naveo je posebnosti duhovnosti raznih religija te istaknuo kako u kršćanstvu nisu ljudi oni koji traže Boga, nego Bog traži čovjeka. „Kršćanstvo je put kojeg Bog spušta prema čovjeku, a taj put je Isus Krist“, objasnio je predavač. Unutar kršćanstva postoje različiti naglasci kako se ta duhovnost živi.

Predavač je naveo i objasnio neke temeljne značajke katoličke duhovnosti koja je kristocentrična, svetopisamska, euharistijska, eklezijalna i marijanska. „Duhovni život nije drugo doli rast Krista u nama, i nas u Kristu“, objasnio je. Preporučio je supružnicima svakodnevno molitveno čitanje Svetog pisma posebice Novog Zavjeta. Katolička duhovnost se živi u svakodnevnom životu i svatko je živi unutar svog načina života, svećenici na svoj način, roditelji na svoj.

Predavač je zatim pojasnio obiteljsku duhovnost. Njezina prva značajka je da se živi unutar obitelji. Doći na misu, ispovjediti se, moliti krunice, poći na hodočašće i slično, to su samo sredstva onoga puno važnijeg što se živi unutar obitelji. Obiteljska duhovnost proizlazi upravo iz naravi obitelji koja je božanska ustanova stvorena na Božju sliku i priliku. Pojasnio je kako supružnici trebaju pomagati jedno drugom na putu svetosti. Ljubav u srcima pomaže im u tom. Bračni život pomaže da supružnici ispune Kristov poziv na ljubav u cilju da budu sveti. Podsjetio je i kako u brak ulaze nesavršene osobe, ali one trebaju povesti računa da te nesavršenosti ne dominiraju brakom. U tome im pomaže i Bog te supružnici toga trebaju biti svjesni kao što trebaju biti svjesni bogatstva sakramentalnosti ženidbe.

Obiteljska duhovnost ima također crkvenu dimenziju odnosno življenje unutar župne zajednice kojoj obitelji trebaju pomoći da raste. Nadalje, roditelji trebaju pomoći djeci da postanu autonomna Božja djeca te da ih se, uz ostalo, nauči „da se ljepota ljudskog života krije u ljepoti međuljudskih odnosa.“ Potaknuo je očeve i majke da uče djecu dijeliti ono što imaju kao ne bi u njima nadvladala sebičnost. Specifikum laičke duhovnosti za razliku od svećeničke jest da se ona živi u svijetu, pa da Božje evanđelje i ljubav zabljesnu svugdje, kazao je profesor Parlov. Naveo je primjere kako katolici mogu Isusa svjedočiti bez izravnog govora o njemu odnosno kako mogu kroz ljepotu ophođenja ljudima donositi nadu i ohrabrenje.

Za kraj je ohrabrio supružnike i poručio im kako ne moraju imati sve odgovore i sva rješenja, ali ono što imaju je „vjera da je Isus uvijek s nama te da nas on nikada ne odbacuje“. Preporučio je u trenucima križa zavapiti Gospodinu: Ne znam što se događa, teško mi je, ali znam da me ne puštaš. „Tada ćete u dubinama osjetiti novu snagu koja će vas dalje nositi iz dana u dan“, zaključio je.

Obitelji koje su sudjelovale na školi bile su smještene u hotelu te su zajedno sudjelovale na jutarnjim i večernjim molitvama i dnevnim euharistijskim slavljima, a u vremenu rekreacije odigrali su omiljenu tombolu. Supružnici su sudjelovali na radionicama koje su vodili članovi biskupijskog Vijeća za obitelj. Dubrovački svećenici su svojim dolaskom dali potporu obiteljima i bili na raspolaganju za ispovijed.

Za najmlađe su bile organizirane njima prilagođene radionice koje su vodile odgojiteljice u vjeri. Na kraju susreta mališani su izveli prigodni program.

Školarci su također imali svoje programe. S njima su radili dubrovački vjeroučitelji, animatori, članovi Udruge Et Ješua i Zajednice tehničke kulture. Svima njima više puta je zahvalio predsjednik Vijeća za obitelj Dubrovačke biskupije mr. don Marinko Šljivić.

Obiteljsku školu Dubrovačke biskupije na kojoj sudjeluju ne samo supružnici nego i djeca, što joj daje posebnu dimenziju, organizira Vijeće za život i obitelj Dubrovačke biskupije.

Tekst i foto: Angelina Tadić

Izvor: Dubrovačka biskupija

Radio Marija

19:15 Vijesti, obavijesti i najava programa
19:30 Hrvatski martirologij XX. stoljeća; Molitva sv. Mihaelu Arkanđelu
19:40 Glazba
20:00 Anđeo Gospodnji; Molitva za obitelj

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u svibnju - VII. dan

VELIKA DEVETNICA SLUGI BOŽJEM OCU ANTI GABRIĆU »OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA« Četvrta devetnica od 20. do 28. svibnja 2024. 7. DAN POHODILA ME...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Svibanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.