Birr St. Brendans Church Sacred Heart Window 2010 09 10 naslovna

Biskupi Hrvatske biskupske konferencije odlučili su posvetiti hrvatski narod i hrvatsku domovinu Presvetom Srcu Isusovu u jubilarnoj godini 2025., na 69. plenarnom zasjedanju koje je održano u Zagrebu od 12. do 14. studenoga 2024., godine. Zanimljivost je da se na blagdan Srca Isusova koji je bio 11. lipnja 1999., navršilo sto godina kako je Papa Lav XIII. posvetio cijeli svijet Srcu Isusovu.

Čin posvete bit će na svetkovinu Presvetoga Srca Isusova, u petak 27. lipnja 2025. u 19 sati, u crkvama (i kapelama) diljem Hrvatske, a započet će zvonjavom zvona u trajanju od pet minuta. Nakon zvonjave započet će svečano euharistijsko slavlje. Poslije Popričesne molitve, slijedit će Čin posvete Presvetomu Srcu Isusovu.

Stoga su biskupi Hrvatske biskupske konferencije pripremili prigodnu molitvu posvete Presvetom Srcu Isusovu koja je odobrena na 70. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, u Zagrebu 30. travnja 2025.

Govoreći o pobožnosti Presvetom Srcu Isusovu, Direktorij o pučkoj pobožnosti i liturgiji (br. 166) podsjeća kako „na petak poslije druge nedjelje po Duhovima Crkva slavi svetkovinu Presvetoga Srca Isusova. Osim liturgijskoga slavlja, mnoštvo drugih izražaja pobožnosti imaju za predmet Kristovo Srce. Nema dvojbe da je pobožnost Spasiteljevu Srcu bila i jest jedna od najraširenijih i najomiljenijih izražaja crkvene pobožnosti“.

Kao jednu od mnoštva izražaja pobožnosti Kristovom Srcu (uz litanije, čin zadovoljštine, devet prvih petaka…), Crkva posebno ističe osobno posvećenje te posvetu obitelji. O tome spomenuti Direktorij naglašava (br. 171):„Postoje brojni oblici štovanja Spasiteljeva Srca. Neki su izričito odobreni i često preporučivani od Apostolske Stolice. Između njih treba spomenuti:
– osobno posvećenje koje je, prema Piju XI., ‘među svim vježbama koje se odnose na štovanje Presvetoga Srca bez dvojbe glavno’;
– posveta obitelji pomoću koje obiteljska jezgra – već sudionica na otajstvu jedinstva i ljubavi između Krista i Crkve snagom sakramenta ženidbe – biva posvećena Gospodinu, kako bi on vladao u srcima svakoga od njezinih članova’“.

Direktorij posebno ističe u br. 172 da „pobožnost prema Presvetome Srcu predstavlja veliki povijesni izražaj pobožnosti Crkve prema Isusu Kristu, svome Zaručniku i Gospodinu. Ona zahtijeva temeljni stav koji se sastoji od obraćenja i zadovoljštine, ljubavi i zahvalnosti, apostolske zauzetosti i posvete prema Kristu i njegovu spasenjskome djelu. Zbog toga ju Apostolska stolica i biskupi preporučuju, promiču njezino obnavljanje: u jezičnim i ikonografskim izražajima: u posvješćivanju njezinih biblijskih korijena i njezine povezanosti s najvećim istinama vjere; u potvrdi primata ljubavi prema Bogu i bližnjemu, kao bitnu sadržaju te pobožnosti.“
Uz pobožnost Presvetom Srcu Isusovom, veže se i pobožnost Bezgrešnom Srcu Marijinom. Također, i tu se „susreću različita – osobna i zajednička – iskustva ‘posvete-predanja-povjeravanja Djevici Mariji“ (br. 204). Tako će o važnosti i smislu posvete Direktorij progovoriti u kontekstu govora posvete Djevici Mariji (br. 204), a to može onda i pomoći i u dubljem razumijevanju i čina posvete hrvatskog naroda i hrvatske Domovine Presvetomu Srcu Isusovu:

„Ipak, primjećuje se da se pojam ‘posveta’ koristi stanovitom širinom i netočnošću: ‘kaže se, na primjer, posvetiti djecu Majci Božjoj, kada se zapravo kani malene staviti samo pod zaštitu Blažene Djevice i moliti za njih njezin majčinski blagoslov’. Razumljiv je također prijedlog koji dolazi s različitih strana da se umjesto pojma ‘posveta’ koriste drugi pojmovi kao što su: ‘povjeravanje’ ili ‘darivanje’. Uistinu, u našemu vremenu, napredak koji je učinjen u liturgijskoj teologiji i zahtjev za strogom uporabom pojmova predlažu pridržavanje pojma posveta za prikazivanje sebe samih, koje za cilj ima Boga, za obilježja ukupnosti i trajnost, za jamstvo — zahvat Crkve, a za temelj — sakramente krštenja i potvrde.

U svakome slučaju, glede te prakse potrebno je poučiti vjernike o njezinoj naravi. Ona, premda pokazuje obilježja posvemašnjega i trajnoga dara, samo je analogna u odnosu na ‘posvetu Bogu’; mora biti plod ne tek prolaznoga osjećaja, već osobne, slobodne, zrele odluke u ozračju ispravna milosnog dinamizma; mora biti izražena na ispravan način, na, takoreći, liturgijskome tragu. Ocu po Kristu u Duhu Svetome, usrdno moleći slavni zagovor Blažene Djevice Marije, kojoj se posvema povjerava, kako bi se s vjernošću poštovala krsna obećanja i živjelo u djetinjemu stavu prema njoj (…)“.

 


Izvor: IKA

Radio Marija

20:10 Molitva kardinala Franje Kuharića sv. Josipu za Domovinu
20:15 Krunica i litanije sv. Josipu
20:45 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva Anđeo Gospodnji

Svakoga dana u 12:00 h molimo Anđeo Gospodnji - u zajedničkoj molitvi prisjetimo se trenutka kada je Blažena Djevica Marija rekla svoje "Da!" Božjem planu...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 1805
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.