25 godina Radio Marije

liturgijski17012022

Nakon velikog „Amen“ kojim završava euharistijska molitva, cijela zajednica stoji jer je ovom molitvom nošena u Božju prisutnost i svoju budućnost u Kristu. Zajednica okupljena oko oltara sa svećenikom je u središtu otajstva. Na ovoj je slici skrivena zajednica koja na nebu s Kristom stoji pred Božjim prijestoljem. Sada počinje druga cjelina mise, koja se općenito naziva obred pričesti. Što se događa ovdje? Što se sada otkriva? Možemo i moramo odgovoriti s odgovorom koji se čini prejednostavnim, a čini se da govori i previše i premalo. Ali moramo ga dati i pokušati shvatiti njegov sadržaj. Odgovor je: ljubav. Događa se ljubav. Sada se otkriva ljubav. Ljubav je zajedništvo.

Iskustvo zajedništva koje je doživjela Crkva u euharistijskom slavlju naučilo ju je da ljubav ne može biti definirana na bilo koji način, a sigurno ne na zemaljski; odnosno uzimajući međusobnu ljudsku ljubav kao polazište, kao polaznu točku s koje se može izvršiti usporedba ljubavi prema Bogu, govoreći nešto poput: „Božja ljubav je takva“. Za kršćanina, upućenog u ovaj trenutak liturgije, ljubav nije slična ničemu drugom. Ljubav je ono što se sada događa. Što je ljubav, Bog otkriva ovdje i sada. Možda bi se moglo reći da je ljudska ljubav poput ljubavi prema Bogu zbog činjenice da izvor ima u Bogu i da je, u najboljem slučaju, odraz Njegove. Ovdje, u ovom trenutku slavlja, ljubav biva definirana, biva otkrivena istinska i božanska ljubav. Crkva je sada jedno u ljubavi Oca, Sina i Duha Svetoga. Ova trinitarna božanska ljubav odgovara jednom obliku, obrascu i dinamici; sve biva otkriveno u onome što je moguće za Crkvu u ovom trenutku. Sve što je sada moguće za Crkvu sada slijedi u obredu pričesti.

Počinje s molitvom Gospodnjom. Molitva Gospodnja - Gospodinov način molitve - sada je moguć za Crkvu. Preko svećenikovog poticaja Krist poziva svoje tijelo da uputi riječi molitve svome Ocu. Ovaj poticaj i molitva otvaraju sljedeću cjelinu mise, koja čini završni dio: od molitve Gospodnje do popričesne molitve. U ovoj cjelini nalazimo mnoge elemente koje ćemo razmatrati jednog po jednog. Prvo molitvu Gospodnju, zatim znak mira, lomljenje kruha, blagovanje Kristova tijela i krvi te na kraju molitvu nakon pričesti. Svi ti elementi uzeti zajedno zovu se obred pričesti. Vrhunac jedinstva je blagovanje, obredni čin kojim se zapravo postiže zajedništvo, naše sudjelovanje u Kristovoj žrtvi koja je prinesena Ocu u euharistijskoj molitvi. Služeći se tehničkim jezikom antropologa, to je svrha žrtve. Čak i u drevnim žrtvama životinja uvijek je postojao taj element. Žrtva je upućena Bogu; u njezinom blagovanju, oni koji ju prinose, sjedinjeni su s Bogom. To se isto događa ovdje, ali na način koji je jedinstveno za kršćanstvo. Ako mogu iskreno reći: u obredu pričesti blagujemo sve ono što je bilo postavljeno na oltar tijekom euharistijske molitve.

Da bismo razumjeli sve elemente ove cjeline, bilo bi korisno razmisliti o smislu riječi i gesti. Prvo su riječi molitve Gospodnje, a zatim radnje koje, gotovo doslovno, izvršavaju sve ono što je rečeno i podrazumijevano riječima. Stoga, prvo ću komentirati riječi molitve i njihovo značenje u tom kontekstu. Nakon toga ću komentirati radnje koje one ostvaruju i koje odgovaraju onome što se tražilo u molitvi.

Molitva Gospodnja
Postoji određeni razlog zašto se moli molitva Gospodnja baš u ovom trenutku. To što se ovdje izgovara je u osnovi svake druge molitve u našem životu. Ovdje se otkriva i dolazi se do njenog izvornog i punog značenja. U analizi doksologije kojom je završena euharistijska molitvu, vidjeli smo zapravo da smo, uz Kristovu žrtvu, uvedeni u Očevo srce i u našu konačnu budućnost s Bogom. Prinos Kristove žrtve Ocu kulminira u riječima: „Tebi, Bogu Ocu svemogućemu, svaka čast i slava“. I sada započinje obred pričesti sa riječima: „Oče naš“. Pokušajmo razmisliti što se ovdje događa. Komentirat ću molitvene izričaje rečenicu po rečenicu.

Knjigu prevodi vlč. mr. Tomislav Hačko, a prijevod se objavljuje uz dozvolu autora i izdavača Gracewing Publishing.

Zagrebačka nadbiskupija

Foto: Svećeničko ređenje u Mariji Bistrici, 2021.

Radio Marija

11:15 Glazba
12:00 Kraljice Neba; Molitva - Srednji čas
12:10 Je`n-dva-tri i ... djeco, a sada vi! – emisija dječje glazbe
13:00 Čitamo knjigu - „Snaga ljubavi: činiti dobro - žene u Domovinskom ratu“ urednice Marije Slišković

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

LITANIJE DUHU SVETOM

    LITANIJE DUHU SVETOM     Gospodine, smiluj se!     Kriste, smiluj se!     Gospodine, smiluj se!     Kriste, čuj nas!     Kriste, usliši nas!           Oče nebeski, Bože,                        Sine,...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Svibanj 2022
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.