25 godina Radio Marije

Promišljanja zaziva lauretanskih litanja Objava na Facebooku Prezentacija 169


AUTOR: Fra Ivan Bradarić


Tumačenje lauretanskih litanija započinjemo zazivom: Sveta Bogorodice. Ovim zazivom također ispovijedamo vjeru da je Blažena Djevica Marija Majka Božja, da je rodila Sina Božjega te da je time postala Bogorodica.

Naslov Majka Božja najveći je Marijin naslov. Već je sadržan u pozdravu Elizabetinu: „Ta otkuda mi da Majka Gospodina mojega dođe k meni!“ (Lk 1,43). Taj naslov odjekuje u Crkvi od njenih početaka.

Marija je Bogu u vjeri i ljubavi rekla svoj bezgranični „da!“, i njezina plodnost je bez granica: Riječ je tijelom postala u njezinoj utrobi. Ona je postala Teotokos – Bogomajka.

Bogomajčinstvo Marijino poziva nas da otkrijemo očinstvo Boga, silu Duha Svetoga i ljubav Sina Božjega; da upoznamo Marijino dostojanstvo i značenje božanskog majčinstva za čovjeka.

Naziv Teotokos - Bogorodica najprije susrećemo u Egiptu. Već u 2. stoljeću Klement Aleksandrijski naziva Mariju Majkom Božjom. U 3. stoljeću naziv već ulazi u liturgiju. U to vrijeme nastaje molitva: „Pod tvoju se obranu utječemo, sveta Bogorodice, ne odbij nam molitve u potrebama našim...“ U 4. stoljeću taj naziv već postaje izričaj prave vjere u otajstvo utjelovljenja.

Blagdan Marijina bogomaterinstva slavimo na prvi dan nove građanske godine, dakle, 1. siječnja, pod nazivom Blažena Djevica Marija Bogorodica. Barem prema liturgijskim čitanjima, koja su nam na taj prvi dan građanske godine koju započinjemo s Isusovom Majkom, ponuđena na razmatranje, blagdan je koji nam daje blagoslov te i nas poziva da blagoslivljamo druge. A kako i ne bi kada je Blažena Djevica Marija „blagoslovljena među ženama“, i „blagoslovljen je plod utrobe njezine, Isus“ kojega daruje ovome svijetu.

Ivan nam u svome Evanđelju predstavlja Mariju kao uvijek spremnu da se zauzima za nas. Tako u Kani Galilejskoj njezina prisutnost je diskretna, neupadna, u središtu je njezin sin Isus. Ona radosno nestaje u Sinu. Nema potrebe da bude zapažena, da istakne svoju važnost, da se nametne svojim riječima. Prisutnost je pažljiva, budna, učinkovita, u onome „biti“, i to u: „biti“ za druge. Tako, Marija je tu, uz svoga Sina – uz svoju djecu – koja su u potrebi, koja trpe. Do kraja je tu. Do podno križa. Dokle god mi, njezina djeca, ne prepoznamo i ne primimo nju kao Majku. „Evo ti Majke“, „Evo ti sina“.

Svi se osjećamo sigurniji: i u radosti, koja je uvijek tako ugrožena; i u boli, kojom je označeno naše postojanje, ako je majka prisutna. Marija nam pomaže otkriti očinstvo Boga, da ga zazivamo kao Oca, da se podložimo njegovoj volji.

Čovjek današnjice je sav u traženju. Gleda samo na ono što mu je korisno, što ga diže, što mu omogućuje čast, ugled, ponos. A da bi nagomilao novac, da bi postigao neki uspjeh u radu, društvu, športu, da bi se dočepao nekojih povlastica. Bog mu se čini kao prepreka, smetnja. I, kao i Adam u raju, htio bi se osloboditi Boga i krenuti svojim putem sam, u tu čemernu zemlju, u besplodnu pustinju, u samoću. Čovjek može misliti da može i bez Boga. Nije ateist već idolopoklonik, koji štuje tolike idole koji su obična projekcija njegovih želja. Ipak, Bog ne ostavlja čovjeka, traži ga, želi mu istinsku sreću. Upravo jer je Bog „milosrdan i blag, spor na srdžbu, a bogat dobrotom“, jer je Ljubav.

Marija svojim majčinstvom otkriva pravi lik Oca, koji nam se očituje u Kristu. Pomaže nam da shvatimo kako njegova volja nije neki neprijateljski zid o koji se razbija naša sloboda i mrve naše radosti, da Bog nije neki hiroviti despot, već Otac Gospodina našega Isusa Krista. I njegova volja, njegov plan, jest život, radost, mir, bratstvo. On nas je toliko ljubio da je dao i svojeg Jedinorođenca, „Milje“ svoje, da se spasimo svi i da se ljubimo kao braća.

Bogorodica daje svijetu Sina. Daje ga nama, svjesna da je Isus žrtva ljubavi za sve. Gospodin je izabrao Majku da ima sve ljude za braću. Po njoj smo braća Isusova i međusobno. Marija nije imala druge djece, ali Isus po njoj ima mnogu braću i mnoge sestre.

„Tko časti svoju majku, sličan je onomu, tko sakuplja blago“, kaže mudri Sirah (3,5)“, a ja dodajem: Pod obranu se tvoju utječemo, sveta Bogorodice, Majko naša, Marijo.

Radio Marija

03:30 Čitamo knjigu – "Objave svete Gertrude"
04:00 Glazba
04:30 Zašto baš ja? – emisija riječkih bogoslova - gost: Patrik Palić; ur. i vod.: Kristijan Pandl
05:30 Upoznajmo Bibliju

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Fra Darko Tepert: "Pripravite put Gospodinu" - Emanuel (Izaija 7,10-15)

U nastavku sedmoga poglavlja Knjige proroka Izaije nailazimo na izuzetno važan tekst u mesijanskim očekivanjima i u našem, kršćanskom tumačenju...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.