stepinac naslovno featured

U ponedjeljak 8. svibnja obilježava se 125. rođendan blaženoga Alojzija Stepinca. Postulator Blaženikove kauze, msgr. Juraj Batelja, održao je 21. ožujka o. g. u Europskom parlamentu predavanje u kojem je prezentirao svoju knjigu o odnosu kard. Stepinca prema Židovima i Srbima. Čašćenje Blaženikove osobe i djela nadišlo je granice domovinske Crkve. Vidimo njegovo ime, po drugi put, i u parlamentu u Bruxellesu zalaganjem hrvatskih zastupnicâ koje očituju svoje katoličko uvjerenje predstavljajući blaženoga Stepinca u tom europskom forumu. Predavanje msgr. Batelje ovih je dana izišlo iz tiska, pa neka zajedno s njime i ovaj Proslov bude u čast blaženoga Alojzija u povodu 125. obljetnice njegova rođenja i 25. obljetnice njegove beatifikacije.


 

Proslov


Otkako je papa Urban VIII. godine 1642. ispravom Decreta et ordo procedendi (Odredbe i red postupanja) definitivno uveo dva stupnja u procesu kanonizacije,  tj. proglašenje blaženim i proglašenje svetim, jasno se odredilo u čemu je razlika. Prvi stupanj ili beatifikacija jest papinsko dopuštenje da se jedan kandidat za oltara može častiti sv. Misom u slavu Božju i zagovornim molitvama, u okviru jedne biskupije, kongregacije ili nacije, a drugi stupanj ili kanonizacija jest papinsko odobrenje da se takav blaženik može častiti u cijeloj Katoličkoj Crkvi.  Prvi je bio Franjo Saleški (1567.-1622.) koji je najprije proglašen blaženim 1662., i potom svetim 1665. godine.

Za proglašenje blaženim traži se, osim kandidatova prakticiranja u vrhunskom stupnju bogoobličnih krjeposti vjere, ufanja i ljubavi, te stožernih krjeposti: razboritosti, pravednosti, jakosti i umjerenosti, također i jedno čudo koje potvrđuje Sveta Stolica. A za proglašenje svetim traži se novo čudo. Ako je dotični blaženik mučenik, ne traži se čudo za beatifikaciju, ali traži za kanonizaciju.

U svetostoličkom procesu nadbiskupa Alojzija Stepinca dokazane su i bogooblične i stožerne krjeposti kao i mučeništvo, što je bilo dostatno za beatifikaciju, a za kanonizaciju dogodilo se i čudo koje je jednodušno potvrđeno 21. ožujka 2013. na Liječničkom vijeću Kongregacije za proglašenje svetih. Prefekt Kongregacije kard. Angelo Amato kao predvoditelj Misnoga slavlja u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu za Stepinčevo 10. veljače 2014. radosno je najavio da bi Blaženikova kanonizacija mogla biti do svršetka 2015. godine. Pogotovo što je spomenuto čudo potvrđeno i na Kongresu konzultora teologa iste Kongregacije 3. lipnja 2014. Međutim došlo je do zastoja. Papa Franjo, u nadi da se otvore vrata prema pravoslavnom svijetu, osobito Beogradu i Moskvi, radi što boljih ekumenskih odnosa,[1] u dogovoru sa srpsko-pravoslavnim patrijarhom Irinejem, dopustio je osnivanje zajedničke srpsko-pravoslavne i hrvatsko-katoličke komisije koja bi znanstveno pročitala dokumentaciju koja se odnosi na Stepinčevo djelovanje. Komisija je, pod predsjedanjem predstavnika Svete Stolice, djelovala, prema uzajamnu dogovoru, od polovice srpnja 2016. do polovice srpnja 2017. godine. Rezultat: katolička je strana čvrsto ostala na poziciji već dokazane Stepinčeve svetosti i u katoličkom svijetu i u odnosnu na pravoslavlje, a pravoslavna je strana to i dalje nijekala. Značajno je stajalište Benedikta XVI., Pape emeritusa, kojemu je prema riječima msgr. Nikole Eterovića, apostolskoga nuncija u Njemačkoj, „bilo žao što kardinal Alojzije Stepinac nije proglašen svetim“.[2]

Nakon što je 2022. godine na Stepinčevo predvodio sv. Misu u čast blaženoga Alojzija u rimskoj svetojeronimskoj crkvi, prefekt Kongregacije za proglašenje svetih, kard. Marcello Semeraro, a ove 2023. prefekt Dikasterija za kler, kard. Lazzaro You Heung-sik, ništa se nije promijenilo u stajalištu Svete Stolice o kanonizaciji bl. Alojzija Stepinca. Naime, nisu se toj promjeni još otvorila vrata ni u Beogradu ni u Moskvi. Ali to ne ovisi o katoličkoj strani.

Ove godine obilježava se 25. obljetnica Stepinčeve beatifikacije. Kroz sve ovo vrijeme liturgijsko čašćenje Blaženikovo prelazilo je granice Zagrebačke nadbiskupije, pa i države Hrvatske, a Stepinčevo se ime častilo na oltaru gdje se god hrvatski katolici širom kugle zemaljske sastaju na liturgijske sastanke.

Pravo je čudo da je blaženi Stepinac od 2016. ušao i u Europski parlament. Najprije, zauzimanjem hrvatske zastupnice Marijane Petir, s izložbom koja je 14. lipnja te godine otvorena pod naslovom „Stepinac – put svetosti“ u Parlamentu, a potom nastojanjem hrvatske zastupnice Željane Zovko, 21. ožujka 2023., organizirana je Konferencija o blaženom Stepincu u istom Eu-parlamentu. Uzeli su udjela povjesničari, dobri poznavatelji Stepinčeva života i djela, Židovka Esther Gitman i Britanac Robin Harris, te crkveni predstavnici msgr. dr. Juraj Batelja, postulator Stepinčeve kauze, msgr. dr. Hrvoje Škrlec, savjetnik u Apostolskoj nuncijaturi u Bruxellesu, i don Ivan Vučak, župnik u Stepinčevu Krašiću. Sudionici su predstavili knjigu dr. Batelje Blaženi Alojzije Stepinac − Spašavanje Židova i Srba u Drugom svjetskom ratu, hrvatski izvornik, Zagreb, 2019., i engleski prijevod: Blessed Alojzije Stepinac – The Rescue of Jews and Serbs during World War II, Zagreb, 2020. Pohvalno je od obje hrvatske zastupnice što su znalački i domoljubno iskoristile mogućnost da u svome petogodišnjem mandatu mogu prirediti u Europarlamentu dvije izložbe ili konferencije, izabrale upravo blaženoga Stepinca kao korifeja i promicatelja ljudskih prava i narodnih sloboda.

Na ovim stranicama [knjižice] otisnut je govor auktora knjige dr. Batelje, izvrsna poznavatelja Stepinčeva života. Ako dobrohotan čitatelj ne može pročitati njegovu knjigu u hrvatskom izdanju od 454 stranice ili isto toliko stranica u engleskom prijevodu, dobro će mu doći ove sažete stranice da stekne pouzdan uvid u Stepinčev odnos prema Židovima i Srbima uoči i u vrijeme Drugoga svjetskog rata.

+ Ratko Perić

Tekst: Msgr. dr. Ratko Perić

Izvor: Vjera i djela - Portal katoličkih teologa


[1] https://laudato.hr/Novosti/Hrvatska/Nuncij-Alessandro-D-Errico-o-Stepincevoj-kanonizac.aspx

[2] Glas Koncila, 1/2023., str. 8.

Radio Marija

20:15 Krunica - Otajstva svjetla
20:40 Glazba
21:00 Ispovijest vjere Hrvata katolika
21:01 Iza pera i mikrofona – gost: dr.sc. Danijel Labaš; ur. i vod.: Andrej Paulus

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Listopad 2020
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.