U ponedjeljak 8. svibnja obilježava se 125. rođendan blaženoga Alojzija Stepinca. Postulator Blaženikove kauze, msgr. Juraj Batelja, održao je 21. ožujka o. g. u Europskom parlamentu predavanje u kojem je prezentirao svoju knjigu o odnosu kard. Stepinca prema Židovima i Srbima. Čašćenje Blaženikove osobe i djela nadišlo je granice domovinske Crkve. Vidimo njegovo ime, po drugi put, i u parlamentu u Bruxellesu zalaganjem hrvatskih zastupnicâ koje očituju svoje katoličko uvjerenje predstavljajući blaženoga Stepinca u tom europskom forumu. Predavanje msgr. Batelje ovih je dana izišlo iz tiska, pa neka zajedno s njime i ovaj Proslov bude u čast blaženoga Alojzija u povodu 125. obljetnice njegova rođenja i 25. obljetnice njegove beatifikacije.
Proslov
Otkako je papa Urban VIII. godine 1642. ispravom Decreta et ordo procedendi (Odredbe i red postupanja) definitivno uveo dva stupnja u procesu kanonizacije, tj. proglašenje blaženim i proglašenje svetim, jasno se odredilo u čemu je razlika. Prvi stupanj ili beatifikacija jest papinsko dopuštenje da se jedan kandidat za oltara može častiti sv. Misom u slavu Božju i zagovornim molitvama, u okviru jedne biskupije, kongregacije ili nacije, a drugi stupanj ili kanonizacija jest papinsko odobrenje da se takav blaženik može častiti u cijeloj Katoličkoj Crkvi. Prvi je bio Franjo Saleški (1567.-1622.) koji je najprije proglašen blaženim 1662., i potom svetim 1665. godine.
Za proglašenje blaženim traži se, osim kandidatova prakticiranja u vrhunskom stupnju bogoobličnih krjeposti vjere, ufanja i ljubavi, te stožernih krjeposti: razboritosti, pravednosti, jakosti i umjerenosti, također i jedno čudo koje potvrđuje Sveta Stolica. A za proglašenje svetim traži se novo čudo. Ako je dotični blaženik mučenik, ne traži se čudo za beatifikaciju, ali traži za kanonizaciju.
U svetostoličkom procesu nadbiskupa Alojzija Stepinca dokazane su i bogooblične i stožerne krjeposti kao i mučeništvo, što je bilo dostatno za beatifikaciju, a za kanonizaciju dogodilo se i čudo koje je jednodušno potvrđeno 21. ožujka 2013. na Liječničkom vijeću Kongregacije za proglašenje svetih. Prefekt Kongregacije kard. Angelo Amato kao predvoditelj Misnoga slavlja u hrvatskoj crkvi sv. Jeronima u Rimu za Stepinčevo 10. veljače 2014. radosno je najavio da bi Blaženikova kanonizacija mogla biti do svršetka 2015. godine. Pogotovo što je spomenuto čudo potvrđeno i na Kongresu konzultora teologa iste Kongregacije 3. lipnja 2014. Međutim došlo je do zastoja. Papa Franjo, u nadi da se otvore vrata prema pravoslavnom svijetu, osobito Beogradu i Moskvi, radi što boljih ekumenskih odnosa,[1] u dogovoru sa srpsko-pravoslavnim patrijarhom Irinejem, dopustio je osnivanje zajedničke srpsko-pravoslavne i hrvatsko-katoličke komisije koja bi znanstveno pročitala dokumentaciju koja se odnosi na Stepinčevo djelovanje. Komisija je, pod predsjedanjem predstavnika Svete Stolice, djelovala, prema uzajamnu dogovoru, od polovice srpnja 2016. do polovice srpnja 2017. godine. Rezultat: katolička je strana čvrsto ostala na poziciji već dokazane Stepinčeve svetosti i u katoličkom svijetu i u odnosnu na pravoslavlje, a pravoslavna je strana to i dalje nijekala. Značajno je stajalište Benedikta XVI., Pape emeritusa, kojemu je prema riječima msgr. Nikole Eterovića, apostolskoga nuncija u Njemačkoj, „bilo žao što kardinal Alojzije Stepinac nije proglašen svetim“.[2]
Nakon što je 2022. godine na Stepinčevo predvodio sv. Misu u čast blaženoga Alojzija u rimskoj svetojeronimskoj crkvi, prefekt Kongregacije za proglašenje svetih, kard. Marcello Semeraro, a ove 2023. prefekt Dikasterija za kler, kard. Lazzaro You Heung-sik, ništa se nije promijenilo u stajalištu Svete Stolice o kanonizaciji bl. Alojzija Stepinca. Naime, nisu se toj promjeni još otvorila vrata ni u Beogradu ni u Moskvi. Ali to ne ovisi o katoličkoj strani.
Ove godine obilježava se 25. obljetnica Stepinčeve beatifikacije. Kroz sve ovo vrijeme liturgijsko čašćenje Blaženikovo prelazilo je granice Zagrebačke nadbiskupije, pa i države Hrvatske, a Stepinčevo se ime častilo na oltaru gdje se god hrvatski katolici širom kugle zemaljske sastaju na liturgijske sastanke.
Pravo je čudo da je blaženi Stepinac od 2016. ušao i u Europski parlament. Najprije, zauzimanjem hrvatske zastupnice Marijane Petir, s izložbom koja je 14. lipnja te godine otvorena pod naslovom „Stepinac – put svetosti“ u Parlamentu, a potom nastojanjem hrvatske zastupnice Željane Zovko, 21. ožujka 2023., organizirana je Konferencija o blaženom Stepincu u istom Eu-parlamentu. Uzeli su udjela povjesničari, dobri poznavatelji Stepinčeva života i djela, Židovka Esther Gitman i Britanac Robin Harris, te crkveni predstavnici msgr. dr. Juraj Batelja, postulator Stepinčeve kauze, msgr. dr. Hrvoje Škrlec, savjetnik u Apostolskoj nuncijaturi u Bruxellesu, i don Ivan Vučak, župnik u Stepinčevu Krašiću. Sudionici su predstavili knjigu dr. Batelje Blaženi Alojzije Stepinac − Spašavanje Židova i Srba u Drugom svjetskom ratu, hrvatski izvornik, Zagreb, 2019., i engleski prijevod: Blessed Alojzije Stepinac – The Rescue of Jews and Serbs during World War II, Zagreb, 2020. Pohvalno je od obje hrvatske zastupnice što su znalački i domoljubno iskoristile mogućnost da u svome petogodišnjem mandatu mogu prirediti u Europarlamentu dvije izložbe ili konferencije, izabrale upravo blaženoga Stepinca kao korifeja i promicatelja ljudskih prava i narodnih sloboda.
Na ovim stranicama [knjižice] otisnut je govor auktora knjige dr. Batelje, izvrsna poznavatelja Stepinčeva života. Ako dobrohotan čitatelj ne može pročitati njegovu knjigu u hrvatskom izdanju od 454 stranice ili isto toliko stranica u engleskom prijevodu, dobro će mu doći ove sažete stranice da stekne pouzdan uvid u Stepinčev odnos prema Židovima i Srbima uoči i u vrijeme Drugoga svjetskog rata.
+ Ratko Perić
Tekst: Msgr. dr. Ratko Perić
Izvor: Vjera i djela - Portal katoličkih teologa
[1] https://laudato.hr/Novosti/Hrvatska/Nuncij-Alessandro-D-Errico-o-Stepincevoj-kanonizac.aspx
[2] Glas Koncila, 1/2023., str. 8.
