Ljudi, željni živjeti u duhu Evanđelja, povlačili su se često u pustinju i tamo su nesmetani od suvišnih briga i rastresenosti živjeli u molitvi, razmišljanju i pokori. Kao prvaka tih pustinjaka Crkva slavi svetog Pavla. Prema starom časoslovu, Pavao Tebanski, „začetnik i učitelj pustinjaka“, rođen je oko 228. u Donjoj Tebaidi, u Egiptu, kao dijete ugledne kršćanske obitelji. Bio je učen mladić, govorio je grčki i egipatski, a s 15 godina ostao je bez roditelja. Muž Pavlove sestre i ostali članovi obitelji polakomili su se za njegovim imanjem, a tada, sredinom III. stoljeća, započeli su i strašni progoni rimskih careva Decija i Valerijana. Šogor je Pavla prijavio progoniteljima kao kršćanina pa je on pobjegao u pustinjske planine nedaleko Crvenog mora i ostatak života proveo u jednoj pećini. U blizini se nalazila mala oaza s izvorom vode i palmama, koje su mu svojim plodovima pružale hranu, a lišćem odjeću. Prema legendi imao je kasnije i prijatelja gavrana koji mu je donosio kruh.
Tako je Pavao pustinjak živio jednostavno, skroman i nepoznat svijetu, zadovoljan s malim, najpotrebnijim i provodio vrijeme u molitvi. Doživio je duboku starost i preminuo oko godine 343, nakon 113 godina života. Svijet je o njemu doznao zahvaljujući svetom Antunu opatu koji ga je pronašao u pustinji i pokopao te svetom Jeronimu koji je 375/376. zabilježio njegov životopis. Predaja govori da su grob svetog Pavla iskopali i kasnije čuvali pustinjski lavovi. Svetim ga je 491. proglasio papa Gelazije I. Zaštitnik je košarača, tekstilne industrije, pustinjaka, tkalaca te mnogih župa, samostana i crkava u svijetu i hrvatskim krajevima (franjevački samostan na otočiću Galevcu nedaleko Prekog na Ugljanu). Njegovim imenom nazvan je i Red svetog Pavla prvog pustinjaka-pavlini, osnovan u 13. stoljeću u Mađarskoj i Hrvatskoj. Pavlini i danas djeluju diljem svijeta, a prema podacima iz 2012. broje oko 520 redovnika, u 69 samostana i župa, smještenih u 16 zemalja. Generalna uprava pavlina nalazi se u Poljskoj. Stoljećima su uspješno djelovali u hrvatskim krajevima, a danas se pavlinski samostani nalaze u Kamenskom kod Karlovca, u Sveticama kod Ozlja, u Svetom Petru u Šumi kod Pazina i u Cavtatu.
