svetac dana fidelis 2023 04 24 webSvetac čiji kojeg se danas prisjećamo je Fidelis iz Sigmaringena, njemački kapucin, pravnik i mučenik. Živio je i djelovao u vrijeme velike napetosti između katolika i protestanata, koja se najprije izrodila u hugenotske ratove, a zatim u strašni tridesetogodišnji rat. Rodio se 1. listopada 1578. kao Markus Rey (ili Roy) u Sigmaringenu, gradu na jugu Njemačke (Baden-Württemberg). Studirao je od 1598. pravo i filozofiju na sveučilištu u Freiburgu. Filozofiju je diplomirao 1603, a zatim je nekoliko godina putovao Europom kako bi stekao nova iskustva, što bolje upoznao svijet i naučio strane jezike. Godine 1611. postao je doktor građanskog i crkvenog prava. Skroman, ponizan i pobožan, kao odvjetnik uporno se zalagao za prava siromašnih i zapostavljenih ljudi. Prozvali su ga „odvjetnikom siromaha“, a siromasima bi davao i vlastitu odjeću. Ubrzo se razočarao zbog korupcije i nepravde u svojoj struci i napustio odvjetničku karijeru. Pridružio se svom bratu Georgu i stupio u kapucinski red, a prije toga je imetak razdijelio siromasima i bogoslovima. Uzeo je redovničko ime Fidelis (Vjeran). Kao kapucin, vjerni sljedbenik svetog Franje, nastavio se brinuti za nevoljnike i siromahe. Za svećenika je zaređen 1612. u njemačkom gradu Konstanzu i tom prigodom sastavio „Vježbe serafske pobožnosti“, u kojima se ogleda njegova vatrena duša, kojoj je iznad svega stalo do pomirenja i ujedinjenja rastavljene i zavađene kršćanske braće. Kao svećenik i redovnik djelovao je u mnogim njemačkim, austrijskim i švicarskim gradovima, a od 1621. kao gvardijan kapucinskog samostana u austrijskom gradu Feldkirchu (Vorarlberg). Jedan njegov subrat svjedoči o njemu: "U svim je životnim prilikama njegov duh bio uzdignut k Bogu: u žezi i studeni, u gladi i žeđi, u opasnostima i nevoljama, bilo da se nalazio u samostanu, bilo izvan njega." Ustajao bi u ponoć te molio i razmatrao po tri sata, a ujutro u 5 bio prvi u koru.

Pročuo se obraćenjem nekih kalvinista pa je postavljen za poglavara skupine od 9 kapucina koji su početkom 1622. poslani u švicarski kanton Graubünden da kao misionari suzbijaju nauk tamošnjih protestanata, kalvinista i cvinglijevaca. U svojim nastojanjima imali su uspjeha, zahvaljujući u dobroj mjeri Fidelisovim obraćenjima uglednih protestanata. Njegovi uspjesi razbjesnili su kalviniste u Graubündenu. Na dan svoje smrti propovijedao je u selu Grüschu, a zatim su ga pozvali u susjedno selo Seewis im Prättigau zbog tobožnje želje za obraćenjem. Hrabro se odazvao, iako je slutio tragičan kraj. Izjavio je: "Za pravu vjeru sam spreman i umrijeti. Šalju me da je propovijedam, a ja, iako smatram da sam nevrijedan mučeničke krune, znam ipak sigurno da mi ju je Gospodin već pripravio." Nazočnost austrijskih vojnika, koji su u selu osiguravali mir, još je više uznemirila duhove, a Fidelis je optužen kao austrijski špijun. Dok se penjao na propovjedaonicu, opazio je na njoj napisane riječi: "Propovijedat ćeš još danas i nikad više!" I doista, njegova je propovijed bila prekinuta i u crkvi je nastao metež. Na njega je ispaljen metak iz muškete, ali ga nije pogodio. Spustio se s propovjedaonice te izišao iz crkve. Na povratku u Grüsch, kamo je krenuo sam, opkolila ga je skupina od dvadesetak naoružanih kalvinista, koji su nahrupili na njega mačevima i željeznim štapovima. Umorili su ga dok je molio: "Oče, oprosti im jer ne znaju što čine!" Preminuo je kao mučenik na današnji dan, 24. travnja 1622, u Seewisu. Njegovo tijelo počiva danas u katedrali u Churu, glavnom gradu kantona Graubünden. Blaženim ga je proglasio 1729. papa Benedikt XIII, a svetim 1746. papa Benedikt XIV. Zaštitnik je gradova Feldkircha i Sigmaringena, austrijske pokrajine Vorarlberg, pravnika, pravnih postupaka, slobodnog širenja vjere te mnogih župa i crkava.

 

 

Tekst: župa sv. Nikole biskupa, Jastrebarsko

Foto: By Giovanni Battista Tiepolo - Parma benia artistici, Public Domain, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=42668167

Radio Marija

11:15 Glazba
11:35 Vijesti iz Đakovačko - osječke nadbiskupije; ur. i vod.: Martina Kuveždanin
11:50 Glazba
12:00 Anđeo Gospodnji; Molitva - Srednji čas

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Velika devetnica u čast sluge Božjega o. Ante Gabrića u svibnju - II. dan

VELIKA DEVETNICA SLUGI BOŽJEM OCU ANTI GABRIĆU »OD ZEMALJSKOGA DO NEBESKOG ROĐENDANA« Četvrta devetnica od 20. do 28. svibnja 2024. 2. DAN FATIMSKA...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Svibanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.