Blagdan Uzvišenja svetoga Križa, koji danas slavimo, potječe iz Jeruzalema. Car Konstantin dao je izgraditi baziliku Uskrsnuća nad grobom Isusovim i ona je bila posvećena 13. rujna 335. Carica Jelena pronašla je prema predaji dio izvornog Kristovog križa 326. te ga povjerila na čuvanje u toj bazilici. Kršćani Jeruzalema, dan nakon godišnjice posvete te bazilike, 14. rujna, izlagali su tu svetu relikviju te joj se klanjali. Perzijska je vojska otela relikviju 614, ali ju je car Heraklije uspio vratiti te ju je 3. svibnja 628. svečano donio u Jeruzalem. Iz Jeruzalema blagdan se vremenom proširio na kršćanski Zapad. Za sve kršćane Kristov križ je simbol spasenja. Križ je do Isusovog raspeća bio smrtna kazna za političke buntovnike i najteže zločince. Od tada je on znak pobjede nad grijehom i smrću, znak uzvišenja Krista i nade njegovih sljedbenika. Tko s vjerom i nadom prihvaća zagonetku križa, može se nadati duhovnom preporodu i uzvišenju u trajnu sreću s Bogom.
Hrvatski narod vjekovima se borio za „krst časni“, za križ kao simbol našeg spasenja i kršćanstva uopće. Naša povijest već od svojih početaka stoji u znaku svetoga Križa, koji je bio i ostao najveća čast i slava te povijesti. Uzvišenju svetoga Križa posvećene su mnoga naselja, župe, crkve i kapele diljem svijeta i hrvatskih krajeva.
Tekst: zupa.jastrebarsko
