Današnji sveti zaštitnik, papa Leon I. Veliki, crkveni naučitelj, prvi papa kojem je dodijeljen pridjev „Veliki“, rodio se oko 400. u Toscani. Plemićki sin, u djetinjstvu i mladosti primio je izvanredan odgoj i stekao veliku naobrazbu. Odličan poznavatelj rimske književnosti, govorništva, teologije i drugih znanosti, papom je postao 440, u razdoblju seobe naroda, kad je Crkva bila razarana herezama iznutra, a navalama barbara izvana. Potaknuo je 451. sazivanje sabora u Kalcedonu, na kojem je osuđeno manihejstvo. Napisao je glasovitu „Dogmatsku poslanicu Flavijanu“, u kojoj iznosi jasan nauk o hipostatskoj uniji (velika tajna utjelovljenja, po kojoj su u Kristu nedjeljivo i nepomiješano sjedinjene u jednoj osobi dvije naravi: božanska i ljudska). Kad je ta poslanica pročitana na Kalcedonskom saboru, saborski oci su s oduševljenjem izjavili da je na Leonova usta progovorio sam Petar.
U pregovorima s Atilom, „bičem Božjim“, strašnim vladarem Huna, goloruki papa postigao je 452. pravo čudo i nagovorio Atilu da sa svojom vojskom napusti Italiju, nakon što je ognjem i mačem opustošio gotovo polovinu Europe. Graditelj brojnih crkava i nepomirljivi protivnik heretika, uspio je 455. ublažiti razaranje Rima od strane vandalskoga kralja Gejzerika. Iz njegovih sačuvanih propovijedi i pisama zrači toplina, osjećajnost i predanost duhovnom dobru povjerenog mu stada. Preminuo je u Rimu na današnji dan, 10. studenoga 461. Crkvenim naučiteljem proglasio ga je 1754. papa Benedikt XIV.
