Današnji je sveti zaštitnik Ćiril Aleksandrijski, patrijarh i crkveni naučitelj („doktor utjelovljenja“). Rodio se u egipatskom gradu Aleksandriji oko godine 376. U mladosti monah, oko 403. već svećenik, postao je 412. aleksandrijskim patrijarhom kao nasljednik svoga ujaka Teofila. Od njega je naslijedio i burnu, svadljivu narav. Moralno besprijekoran i pravovjeran duhovnik, kad se zapalio i krenuo u borbu, nije birao sredstva. Sljedbenik aleksandrijske teološke škole, ustao je 429. žestoko protiv učenja carigradskog partijarha Nestorija o dvjema osobama u Kristu. Po tom učenju jedna je osoba čovjek, druga je Bog, pa je prema tome Marija rodila samo čovjeka. Kao legat pape Celestina, godine 431. predsjedao je III. ekumenskom saboru u Efezu (na zapadnoj obali Male Azije), na kojem je osuđeno Nestorijevo učenje, on je svrgnut s patrijarške stolice, a Marija proglašena Bogorodicom.
Te rasprave pratio je sa zanimanjem i obični vjernički puk i o njima nastavljao raspravljati po trgovima i ulicama. Zbog toga je narod, oduševljen završetkom i odlukama Efeškog sabora, priredio veliku bakljadu. Na saboru Nestorijevih sljedbenika izopćen je Ćiril pa su obojica zatočeni u Efezu po nalogu cara Teodozija II. Godine 433. postignut je sporazum između dviju strana, a Ćiril je svoje nagle postupke okajao u molitvama i pokori. Napisao je više egzegetskih, dogmatskih i polemičkih djela te poslanica i govora, od kojih je glasovit „Govor u čast Bogorodice“. Prozvan „stupom vjere“, preminuo je 444. u Aleksandriji. Crkvenim naučiteljem proglasio ga je 1882. papa Leon XIII. Zaštitnik je Aleksandrije te mnogih naselja, župa i crkava diljem svijeta.

Izvor: župa sv. Nikole biskupa, Jastrebarsko

Foto: By User:Erud - Own work, CC BY-SA 3.0, https://commons.wikimedia.org/w/index.php?curid=4864281