Nije riječ o tome da bismo trebali osjećati grižnju savjesti ako pojedemo krišku kolača – sam Isus je cijenio dobro jelo i vino. Među ostalim, kao gost na svadbi u Kani, gdje je učinio svoje prvo čudo, Isus nam pokazuje dobro jela i pića te radosti zajedništva za stolom.

Papa u katehezi upozorava radije na to da trebamo voditi računa o tome da ne uzmemo zdravo za gotovo ili iskrivljujemo „kruh naš svagdašnji“ koji nam daje Gospodin. Na taj način možemo štetiti planetu, ali i našim srcima. Potrebno je, ističe, posvetiti pažnju našoj nutrini i razmotriti prije svega naš odnos prema hrani.

Vedri odnos koji je Isus uspostavio s obzirom na prehranu treba ponovno otkriti i valorizirati, osobito u društvima takozvanog blagostanja, gdje se očituju mnoge neravnoteže i patologije, istaknuo je Sveti Otac. Među ostalim, u takvim se društvima jede previše, odnosno premalo. Ljudi često jedu sami te se šire poremećaji vezani uz prehranu.

Često su to vrlo bolne bolesti koje su uglavnom vezane uz muke ljudske psihe i duše. Postoji veza između psihičke neuravnoteženosti i načina uzimanja hrane. Prehrana je očitovanje nečeg nutarnjeg. Predispozicija je za uravnoteženost ili neumjerenost, za sposobnost zahvaljivanja ili arogantnog traženja autonomije, empatije onih koji znaju dijeliti hranu s potrebitima ili sebičnosti onih koji sve skupljaju samo za sebe. To pitanje je tako važno. 'Reci mi kako jedeš i reći ću ti kakvu dušu imaš'. U načinu na koji jedemo otkrivaju se naša unutrašnjost, naše navike i naši psihički stavovi.