“Globalna višestruka kriza, koja uključuje ratne sukobe, klimatske promjene, energetska pitanja, epidemije, migracijske fenomene i tehnološke inovacije, postavlja sve složenije izazove u svijetu koji svjedoči 'rastućoj nevažnosti' međunarodnih organizacija. Te organizacije, često zaslijepljene promjenjivim političkim dinamikama, fokusiraju se na promicanje posebnih i nacionalnih interesa. Takvim svijetom dominira 'zakon jačega', koji dehumanizira.”

U poruci Generalnoj skupštini Papinske akademije za život, papa Franjo dao je izvrstan prikaz stanja globalne zajednice. S desetoga kata bolnice Gemelli u Rimu, gdje je hospitaliziran od 14. veljače i gdje je potpisao spomenutu poruku, Papa ističe 'duboke otpore prema promjeni, kako na osobnoj, tako i na društvenoj razini'. U tom kontekstu, poziva na razmišljanje o pandemiji bolesti COVID-19, koju smatra propuštenom prilikom, jer nije došlo do stvarne transformacije svijesti i društvenih praksi, što je bila jedna od želja njegove apostolske pobudnice Laudate Deum.

Revidirati parametre kulture i antropologije

“Kako bismo napredovali, a ne ostali ukopani na mjestu, vezani na naše sigurnosti, navike i strahove, ključno je obratiti pažnju na glas znanosti. Tema od presudne važnosti upravo je slušanje, što je istaknuto i na posljednjoj Biskupskoj sinodi, posvećenoj sinodalnosti”, podsjeća Papa.

“U susretima s ljudima i njihovom iskustvima te slušanjem znanstvenih spoznaja, postajemo svjesni koliko naši parametri, vezani za antropologiju i kulture, zahtijevaju duboku reviziju: odatle i inicijativa za osnivanje studijskih grupa o određenim temama koje su se pojavile tijekom sinodskoga procesa“, piše Papa. Istaknuo je da su neki članovi Papinske akademije za život uključeni u ovaj rad, ujedno im izražavajući zahvalnost za doprinos koji je Akademija dala tijekom godina.

Široka vizija znanosti

Znanost, daleko od toga da je suha i mrtva, nudi dinamičan pogled na prirodu kao 'kontinuirani čin stvaranja', koji se ne smije tumačiti tehnokratski. “Naš način razumijevanja 'kontinuiranog stvaranja' treba biti revidiran, znajući da nas tehnokracija neće spasiti: podupiranje globalne deregulatorne, utilitarističke i neoliberalne politike znači nametanje zakona jačega kao jedine zakonske norme; a taj zakon dehumanizira”, upozorava Papa.

Poticaj prema "istinskom životu"

Putovanje ne može postojati bez nade, shvaćene ne kao 'pomirenje s nečim', već kao poticaj prema 'pravom životu, koji vodi daleko izvan uskog osobnog okvira.' "Kako nas je u enciklici Spe salvi podsjetio papa Benedikt XVI., nada je vezana uz postojanje u 'egzistencijalnom zajedništvu s narodom', a može se za svakog pojedinca ostvariti jedino unutar toga 'mi'", dodaje Sveti Otac.

Također, zbog te zajedničke dimenzije nade, i pred složenom i planetarnom krizom, papa Franjo ističe da 'trebamo vrednovati sredstva koja imaju globalni doseg'. "To je odgovor na rastuću irelevantnost međunarodnih organizacija, koje su također potkopane kratkovidnim stavovima, usmjerenima na zaštitu posebnih interesa i nacionalnih ciljeva. Stoga je potrebno odlučno se posvetiti jačanju učinkovitih svjetskih organizacija koje imaju autoritet za osiguranje globalnoga zajedničkog dobra, iskorjenjivanje gladi i siromaštva te neupitnu zaštitu temeljnih ljudskih prava. Na taj način promovira se multilateralizam koji ne ovisi o promjenjivim političkim okolnostima ili interesima manjine, nego ima stabilnu učinkovitost. Riječ je o hitnom zadatku koji se odnosi na cijelo čovječanstvo", zaključuje Sveti Otac.

Izvor: Vatikanske vijesti

Foto: ilustracija