web5

Dostojanstveno i svečano 15. lipnja Riječani su proslavili blagdan sv. Vida, nebeskog zaštitnika Riječke nadbiskupije i grada Rijeke. Nakon što je prošle godine zbog pandemija koronavirusa izostala procesija ulicama grada, ove godine krenula je od riječke prvostolnice preko Korza do Trga riječke rezolucije na kojemu se nalazi najstariji uklesani lik sv. Vida iz 1509. godine i na kojemu je svečano euharistijsko slavlje predvodio riječki nadbiskup koadjutor mons. Mate Uzinić. Suslavili su riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić, gospićko-senjski biskup mons. Zdenko Križić, krčki biskup mons. Ivica Petanjak, porečki i pulski biskup mons. Dražen Kutleša i porečki i pulski biskup u miru Ivan Milovan te mnogobrojni svećenici Riječke nadbiskupije.

Misnom slavlju odazvali su se predstavnici kršćanskih crkava i vjerskih zajednica koje djeluju u gradu Rijeci, izaslanik Premijera RH Ivan Malenica, bivši i aktualni gradonačelnik Rijeke Vojko Obersnel i Marko Filipović, direktor TZ Rijeka Petar Škarpa te brojni vjernici, članovi molitvenih zajednica i udruga. Liturgijsko pjevanje animirao je Katedralni zbor „Cantores Cancti Viti“, a to su činili i tijekom trodnevne duhovne priprave kao i na pontifikalnoj misi koja je slavljena u prijepodnevnim satima.

web 124

U propovijedi nadahnutoj pročitanim svetopisamskim tekstovima (Mudr 3,1-9 ; 2Kor 6,4-10 ; Iv 15, 1-8) mons. Uzinić je podsjetio kako su gotovo svi gradovi uz hrvatsku obalu za svoje nebeske zaštitnike izabrali svete mučenike iz prvih kršćanskih vremena, ponajviše iz vremena Dioklecijanovih progona. Među njima je i grad Rijeka koji je za svog nebeskog zaštitnika izabrao sv. Vida. Ovim su izborom naši preci u svetosti i mučeništvu sv. Vida prepoznali najuzvišeniji uzor kršćanskog života, primjer vjernosti Isusu Kristu i njegovom evanđelju koji se isplati slijediti, rekao je propovjednik.

„Prema predaji sveti je Vid već kao dječak bio proganjan zbog svoje vjere te je mučeničku smrt podnio kao nezreli mladić, gotovo dijete. Pa ipak, kršćani cijelog tadašnjeg kršćanskog svijeta prepoznali su ga kao primjer nasljedovanja. Njegov se kult veoma proširio. Danas ga jednako štuje kako zapadna tako i istočna Crkva. On nas povezuje. Šturi povijesni podaci, opterećeni legendama, ne mogu zadovoljiti znatiželju za pojedinostima iz njegova života. Njegovu nam duhovnu fizionomiju ocrtava riječ Božja koja nam je ponuđena kao poticaj za izgradnju vlastitih kršćanskih života i rast naše mjesne Crkve.“

web 218

Apostrofirajući Isusove riječi: „Ovim se proslavlja Otac moj: da donosite mnogo roda i da budete moji učenici.“, mons. Uzinić je vjernike potaknuo da se zapitaju što znači donositi mnogo roda? „Kardinal Ratzinger, kasniji papa Benedikt XVI., u homiliji na misi koju je predvodio na početku konklava 2005. godine, koja ga je na svoj način i kandidirala za papu, ove je Isusove riječi ovako protumačio: Moramo donijeti rod koji ostaje. Svaki čovjek želi ostaviti trag koji će ostati. Ali, što ostaje? Novac sigurno ne. Ni građevine ne ostaju; niti knjige. Nakon određenog, dužeg ili kraćeg vremena sve to nestaje. Jedino što ostaje vječno jest ljudska duša, čovjek kojega je Bog stvorio za vječnost. Plod koji ostaje je prema tome ono što smo posijali u ljudske duše – ljubav, spoznaju; gestu kadru dotaći srce; riječ koja otvara dušu Gospodinovoj radosti.“

web 36

Mons. Uzinić upozorio je kako smo često, i kao Crkva, i to na svim razinama, u napasti da puno snage i truda ulažemo u nevažno. Gradimo zgrade i brinemo se oko Crkve kao institucije, ponekad po cijenu da izgubimo ljude i njihove duše. Neke situacije s kojima se kao Crkva suočavamo, pa i ovo vrijeme pandemije koje je pogodilo cijeli svijet, prilika su nam to prepoznati. Koliko toga što smo držali i držimo važnim, zapravo malo vrijedi, kazao je propovjednik. „I koliko je vrijedno i važno ono oko čega smo se najmanje trudili! Usuđujem se reći da je ponekad dojam, nadam se da je to samo dojam, da se najmanje trudimo oko čovjeka i njegovog istinskog dobra koje, kako to mi kršćani vjerujemo, počiva na njegovom odnosu s Bogom. To naše uvjerenje je zapravo i naše specifično poslanje, ono što mi kršćani, Crkva, možemo ponuditi svijetu, odnosno konkretnom društvu u kojemu živimo. Mi vjerujemo da je Isus Krist, njegovo evanđelje, ljubav kojom nas je Bog u i njemu ljubio i pozvao nas tom ljubavlju ljubiti jedni druge i sve ljude, istinska i prava vrijednost koju nasljedujući Isusa, možemo, ali i trebamo ponuditi ovom svijetu i društvu i po tome ih učiniti boljim mjestom za svakog čovjeka.“ U nasljedovanju Isusa potrebno je krenuti od njegovog primjera po uzoru kako su to činili kršćanski mučenici. Zahtjevna je to zadaća, poručio je mons. Uzinić dodajući da ona uvijek traži odricanje od sebe i svoje sebičnosti, traži dar života, ponekad čak i u doslovnom smislu. Toj zadaći najviše smeta strah koji sve blokira. „Sveti mučenici pobijedili su taj strah. Bojimo se da nam Isus želi oduzeti slobodu, radost, život… A jedino on to sve doista daje.“

webd

Govoreći u kontekstu današnjeg vremena i prisutnosti tog straha u sekularnom i pluralnom svijetu, a što je obilježje i sredine kojoj je riječka Crkva poslana naviještati Krista i njegovo evanđelje, kazao je da moramo dopustiti susret s Gospodinom jer oni koji su to učinili i koji su se u svom srcu otvorili za njegovu ljubav, oslobođeni su straha. „Biti Isusov učenik znači dopustiti Isusu da nas njegova riječ oblikuje, da nam njegova logika postane bliska, da postane naše logika, da nam njegov primjer bude poticaj. Kroz evanđelje upoznajemo njega, povezujemo se s njime kao loza s trsom, crpimo od njega svoj životni smisao, počinjemo svijet promatrati njegovim očima. Ljubav prema Bogu i drugome, svojim bližnjima i svemu stvorenome, postaje kriteriji našeg djelovanja kao Isusovih učenika.“ Imamo priliku učiniti sa sobom i svojim životom nešto što je doista važno, nešto što doista vrijedi, što je bitno i time proslaviti Boga. Vjerujem da je upravo to ono što nas može ponovo učiniti privlačnima u ovom našem svijetu i vremenu koji kao da više nemaju sluha za Isusa i njegovu poruku, istaknuo je propovjednik.

Na tom tragu upozorio je na probleme u prenošenju Radosne vijesti mladima. Iako imaju dobar sluh i mi izvrsnu priliku da im govorimo, oni se sve više udaljavaju od nas i Crkve. Ne čine to zato što je ono što nalaze drugdje bolje – kao onaj koji istinski vjeruje u Isusa Krista znam da nema boljeg od njega – nego jer im mi tu istinu da je susret s Isusom najbolje što im može dogoditi jednostavno ne znamo prenijeti na njima razumljiv i prihvatljiv način i posvjedočiti im ne surogat Isusa Krista prilagođenog našim interesima, nego autentičnog Isusa Krista i njegovo evanđelje koje se živi u brizi za čovjeka, za svakog čovjeka, i njegovo istinsko dobro, rekao je mons. Uzinić.

web6

„Oče nadbiskupe, braćo svećenici, poštovane redovnice i redovnici, drage vjeroučiteljice i vjeroučitelji, braćo i sestre vjernici Riječke nadbiskupije, osobito svi vi koji ste uključeni život i poslanje naše nadbiskupije i naših župnih i drugih vjerničkih zajednica, biti ponajprije sami Isusovi učenici, kako bismo onda nakon toga to mogli nuditi i drugima, trebao bi biti naš najvažniji pastoralni program, naš način za proslavu Boga za ovaj prostor i ljude, za nadbiskupiju i župne zajednice, za našu djecu i mlade, za obitelji i starije osobe, ali i sve druge s kojima dijelimo ovu našu luku različitosti. Želimo li ostvariti taj pastoralni plan, nemojmo samo govoriti da smo kršćani, katolici, nego: Iskazujmo se u svemu kao poslužitelji Božji: velikom postojanošću u nevoljama, u čistoći, u spoznanju, u velikodušnosti, u dobroti, u Duhu Svetomu, u ljubavi nehinjenoj, u riječi istinitoj, u snazi Božjoj. S pravom stara mudrost veli: Verba volant, exempla trahunt: riječi lete, ali primjeri privlače! Budimo, dakle, oni koji će ne samo svojim riječima nego i svojim životnim primjerom svoju braću i sestre ljude privlačiti Isusu Kristu, koji jedini ima istinski odgovor na pitanje života. Budimo oni koji će, nesebično, Kristovom ljubavlju ljubiti druge i sve ljude, a osobito one koji su na različite načine isključeni.“

Zaključujući propovijed potaknuo je vjernike da u sv. Vidu prepoznaju uzor kršćanskog života i vjernosti Isusu Kristu i njegovom evanđelju te po njegovu zagovoru iskoriste priliku biti Isusovi učenici. Kao riječka Crkva, svatko sa svojim osobnim doprinosom, ovom gradu i cijeloj nadbiskupiji i svim ljudima dobre volje koji tu žive, donosite autentičnog Isusa Krista i njegovo evanđelje. Budite znak i plod Božje ljubavi za svakoga, oni u kojima i po kojima se proslavlja Bog, rekao je na kraju mons. Uzinić.

Po završetku misnog slavlja članovi Zdruga katoličkih skauta Riječke nadbiskupije položili su pred riječkim nadbiskupom koadjutorom svoja obećanja.

 

Tekst i foto: Riječka nadbiskupija

Radio Marija

10:30 DUHOVNE VJEŽBE - 6. razmatranje: „Kako susresti Isusa u molitvi - primjer su nam sv. Ivan Zlatousti i sl. Božji Ante Gabrić
11:00 Glazba
11:35 Virovitička panorama - ur. i vod.: Božidar Biondić
11:45 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Isklijat će mladica iz panja Jišajeva - razmatranja u Došašću

Tijekom došašća svakoga dana u 7:45 i 20:45h čitamo ulomke knjige vlč. Ilije Čabraje Isklijat će mladica iz panja Jišajeva. Dolazak pravednoga...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2024
P U S Č P S N
1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.