IMG 8050

Ispovijed naših grijeha i molitva/molba za milosrđe

Zatim svećenik, uključujući i sebe, potiče zajednicu da prizna svoje grijehe. Temeljni razlog zašto se ovo nalazi ovdje na početku je da, kako kaže jedan od predloženih tekstova, „možemo dostojno proslaviti sveta otajstva“. Sveti čin koji započinje neizbježno u nama budi oštar osjećaj kako su naši grijesi u potpunoj suprotnosti s onim što ćemo činiti. Mi smo u prisutnosti presvetog Boga i kao prva reakcija kad se nađemo pred Njim, što možemo drugo učiniti nego li zazvati Njegovu milost? Kako bismo se ikad mogli nadati da ćemo razumjeti nadahnutu Božju riječ koja će se navijestiti ako ne priznamo svoje grijehe pred Bogom i ne zazovemo Njegovu milost? Kako bismo se ikad mogli nadati da ćemo se pričestiti Kristovom žrtvom ako bi tome pristupili kao nečemu na što imamo pravo? Ne, mi pristupamo Riječi, pristupamo oltaru s pokajanjem.

Postoji nekoliko formula koje svećenik može upotrijebiti za ovaj dio slavlja. Pogađaju. U jednoj od njih svi zajedno govore Confiteor (Ispovijedam se, op. prev.). Ono što je divno u ovoj molitvi je to što ne samo da priznajemo svoje grijehe Bogu, već i jedni drugima, „i vama braćo“. I onda - još jedan sjajan dio – zazivamo Mariju, anđele i svete i, opet, braću „da se mole Gospodinu, Bogu našemu“. Moleći tako odmah postajemo svjesni da se liturgija ne odnosi samo na mene i Boga. Svi se okupljamo u Njegovoj nazočnosti, zajedno s anđelima i svetima; molimo ih da nam ukaže svoju milost i da nam se udijeli spasenje. Uključuje ponavljanje, inzistiranje, čak i odrđenu vrstu zamuckivanja: „Gospodine, smiluj se. Gospodine, smiluj se. Kriste, smiluj se. Kriste, smiluj se. Gospodine, smiluj se. Gospodine, smiluj se“.

Slava

Slavom dolazimo do prvog elementa mise koji nije dio svakog misnog slavlja. Slava se pjeva u važnije dane, nedjeljom i blagdanima, osim nedjeljama došašća i korizme (budući da se u tim vremenima suzdržavamo od pjevanja ovog himna kako bi mogao odjeknuti novom snagom u blagdanima za koje nas ta razdoblja pripremaju). To je anđeoska pjesma, koja započinje riječima koju su anđeli pjevali pastirima u noći kad se rodio Krist: „Slava na visinama Bogu, a na zemlji mir ljudima, miljenicima njegovim!“ (Lk 2,14). Koristeći te iste anđeoske riječi, znamo da pjevamo zajedno s njima, ili govoreći obrnuto, anđeli pjevaju s nama. Sada pjevamo zbog istog razloga zbog kojeg su anđeli prvi put pjevali: jer je Bog poslao svoga Sina među nas, rođen u obličju našeg tijela. On dolazi među nas ponizan i jednostavan i zato, zatečeni pred ovim neočekivanim božanskim planom, baš kao što su bili čak i anđeli, klikćemo himan Božjoj slavi. U njegovom prvom dijelu naše su riječi upućene Bogu Ocu.

Jezik pohvale i klanjanja je jak: „Klanjamo ti se. Slavimo te. Zahvaljujemo ti radi velike slave tvoje“. Onda se obraćamo Isusu Kristu prepoznajući ga kao „jedinorođenog Sina“. Poslije ga zazivamo „Jaganjcem Božjim koji oduzima grijehe svijeta“ i tako u središtu ove pjesme hvale ponovno zazivamo milosrđe. Događa se ista stvar koju smo upravo vidjeli kod priznanja grijeha. U nazočnosti presvetog Boga moramo moliti oproštenje. Isusu, kojeg molimo oproštenje, kažemo: „Ti si jedini Gospodin. Ti si jedini Svevišnji, Isuse Kriste“. Ovaj himan, ovaj vapaj, završava ponovnim klicanjem trojstvenog Božjeg imena: „…Isuse Kriste. Sa Svetim Duhom, u slavi Boga Oca“.

Slava, u dane kada se pjeva, eksplozija je radosti i hvale. Liturgija će sada započeti svoj najvažniji dio, službu riječi, ali kao da ju teško možemo započeti zbog radosti i čudesnog slavlja nedjelje ili blagdana. Dakle, tu stojimo i pjevamo ovaj eksplozivni himan iako znamo da nam se Bog želi obratiti svojom riječju, i, naravno, mi smo za to zabrinuti. Ali prvo, ova hvala! Prvo, sva ta imena za Boga Oca i za Sina koji sjedi Njemu s desna!

Prvi dio: Što se događa u misi? (I)

Drugi dio: Što se događa u misi? (II)

Treći dio: Što se događa u misi? (III)

Četvrti dio: Što se događa u misi? (IV)

Peti dio: Što se događa u misi? (V)

Šesti dio: Što se događa u misi? - Uvodni obredi (I)

Sedmi dio: Što se događa u misi? - (Uvodni obredi II)

Osmi dio: Što se događa u misi? - Uvodni obredi (III)

 


Knjigu prevodi vlč. mr. Tomislav Hačko, a prijevod se objavljuje uz dozvolu autora i izdavača Gracewing Publishing.

Zagrebačka nadbiskupija

Radio Marija

17:00 Živimo s Marijom - ur. i vod.: Nevenka Mišić i Katarina Tkalčić
17:45 Glazba
18:10 Molitva - Večernja
18:30 Sveta misa - prijenos trodnevnice uz blagdan bl. Ozane Kotorske iz kapelice ss. dominikanki na Krugama misno slavlje predvodi vlč. Danijel Dukić, župnik župe Svete Obitelji u Zagrebu

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Molitva za život - svakoga dana u 14:55h

Svakoga dana u 14:55 h molimo molitvu za život. Pridružite nam se u zajedništvu molitve za blagoslov obitelji, sklad i plodnost supružnika i...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.