25 godina Radio Marije

world peace 7051124 1920

Na povratku u Rim iz Kazahstana, papa Franjo se u sklopu uobičajene konferencije za novinare u zrakoplovu osvrnuo među ostalim na rat u Ukrajini, dijalog i stanje Zapada.


Uvijek moramo razgovarati.

Na povratku u Rim u četvrtak, papa Franjo odgovarao je na pitanja novinara koji su ga pratili u Kazahstan, govoreći o ratu u Ukrajini, pravu nacije na samoobranu i trgovini oružjem. Govorio je i o ulozi politike i Zapada koji se nalazi u krizi vrijednosti koja prijeti generiranjem populizma. Odgovarajući na pitanje o Crkvi u Europi, papa Franjo objasnio je da Crkva treba pastire, a ne pastoralne planove. Papa je na početku konferencije za novinare čestitao rođendan novinarki dnevnika Avvenire Stefaniji Falasca, a potom je u čast poslužio tortu.

Dijalog se uvijek mora voditi


Odgovarajući na pitanje poljske novinarke o aktualnom ratu u Ukrajini i dijalogu s Moskvom, Papa je napomenuo da je uvijek teško razgovarati s državama koje su započele rat, no nije i beznadno. Uvijek treba držati otvorenom mogućnost dijaloga sa svima, jer dijalog daje mogućnost promjene, nuđenja drugačijeg mišljenja.

Ne isključujem dijalog ni s jednom silom – bilo da se našla u ratu, bilo da je agresor. Mora se razgovarati, poručio je Papa. U suprotnom, zatvaramo jedina razumna vrata miru. Dijalog se uvijek mora voditi, barem nuditi, a to je dobro za one koji ga nude; pomaže im da dišu.

Samoobrana


Na pitanje njemačkoga novinara je li ispravno opskrbiti Ukrajinu oružjem, Papa je odgovorio da je to politička odluka, no ima važne moralne implikacije. Nemoralna je ako iza nje stoji namjera poticati rat, zarađivati na prodaji oružja ili se rješavati zastarjelog. Dakle, motivacija je ono što određuje moralni karakter takve odluke. No, braniti se od napada nije samo dopušteno već je i izraz ljubavi prema domovini, pojasnio je Papa, pozivajući na intenzivnije promišljanje o pojmu „pravednog rata“.

Dijalog s Kinom


Sveti Otac istaknuo je spremnost i na dijalog s Kinom. Spomenuo je rad vatikansko-kineskoga povjerenstva, ocjenjujući da radi „dobro, ali sporo“. Kineski je narod beskrajno strpljiv. Nije lako razumjeti kineski mentalitet, ali mora ga se poštovati, rekao je Papa.

Stanje Zapada


Upitan o stanju Zapadu, Papa je ocijenio da nije u najboljem stanju, nije na najvišoj razini uzornosti. Zapad je krenuo krivim putevima; mislimo na primjer o društvenoj nepravdi koja je među nama, kazao je Papa, dodavši: postoje neke zemlje koje su se malo dalje razvile u pogledu socijalne pravde, ali mislim na svoj kontinent, Latinsku Ameriku, koji je Zapad. Mislimo i na Mediteran, koji je Zapad: on je danas najveće groblje, ne Europe, nego čovječanstva. Istaknuo je kao problem što je Zapad „zaboravio prihvatiti“ migrante, unatoč tomu što su potrebni ljudi, posebno zbog „demografske zime“.

Upozorio je i na „opasnost populizma“ te potrebe da se Zapad vrati vrijednostima Europe, vrijednostima „velikana“, utemeljitelja koji su osnovali Europsku uniju.

Nikaragva


Među brojnim drugim pitanjima, Papa je o pitanju eutanazije rekao: ubijanje nije ljudski i točka. Ako ubijate s motivacijom, na kraju ćete ubijati sve više i više. Prepustimo ubijanje zvijerima. Osvrnuo se i na stanje u Nikaragvi. Postoji dijalog i potrebno je rješavati probleme. Sveti Otac izrazio je očekivanje da će se barem dopustiti sestrama Majke Terezije da se vrate u zemlju. Ni s kim ne ratuju. Naprotiv, svi trebamo te žene. To (njihovo protjerivanje) je čin koje je teško razumjeti... Ali nadamo se da će se vratiti, kazao je Papa.

Papa je ponovno izrazio nadu da će u veljači uspjeti posjetiti Južni Sudan i Kongo, putovanja koja je morao odgoditi, a razmišlja i o posjetu Bahreinu.

Crkva u Europi


Govoreći o stanju Crkve u Europi, Papa je kazao kako u suočavanju s duhom sekularizma i relativizma u nekom društvu najvažnije je dosljedno živjeti vjeru. Crkva kojoj prioritet nije dušobrižništvo ne privlači vjernike. Možda ga treba modernizirati, ali to uvijek mora biti u rukama pastira, poručio je.

Gostoljubivost Kazahstana


Sveti Otac također je posebno pohvalio gostoljubivost domaćina u Kazahstanu, dodavši kako ga je iznenadila njihova volja za napretkom, ne samo na gospodarskom već i kulturalnom području. O „dalekovidnosti“ tamošnjih vlasti govori i činjenica da se već dva desetljeća zauzimaju za međureligijski dijalog.

 

(Vatican news - ps)

Image by Julius H. from Pixabay

Radio Marija

04:30 Zašto baš ja? – emisija riječkih bogoslova - gost: Patrik Palić; ur. i vod.: Kristijan Pandl
05:30 Upoznajmo Bibliju
05:50 Glazba
06:00 Sveta misa zornica - prijenos iz svetišta Gospe Sinjske

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Fra Darko Tepert: "Pripravite put Gospodinu" - Emanuel (Izaija 7,10-15)

U nastavku sedmoga poglavlja Knjige proroka Izaije nailazimo na izuzetno važan tekst u mesijanskim očekivanjima i u našem, kršćanskom tumačenju...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Prosinac 2022
P U S Č P S N
1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 2009-2022

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.