sv toma akvinski tuzn web
Za svetog Tomu Akvinskog, čiji spomendan slavimo 28. siječnja, papa Benedikt XVI. u svojoj katehezi ističe da je „bio profinjena euharistijska duša. Najljepši himni koji se u liturgiji Crkve pjevaju kod slavljenja otajstva stvarne prisutnosti Tijela i Krvi Gospodnjeg u euharistiji pripisuju se njegovoj vjeri i njegovoj teološkoj mudrosti“.[1]

Ta „njegova vjera i teološka mudrost“ do izražaja dolaze i u Tominim molitvama koje Crkva predlaže moliti kao pripravu i zahvalu za Misu.

Prije svakog važnog događaja ili trenutka u životu čovjek se priprema, a kada jedan takav životni trenutak ili događaj prođe, čovjek radosno izriče: „Bogu hvala!“

Jedan od takvih važnih trenutaka je i slavlje Mise koje je „vrhunac kojemu teži djelovanje Crkve i ujedno vrelo iz kojeg struji sve njezina snaga“ (SC 10). Tako je i Učiteljstvo Crkve uvijek preporučivalo da se za njega i molitveno pripremi, ali i da se nakon njega ostane u tihoj zahvali[2].

Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije

Slijedeći poticaje Učiteljstva, Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije također na poseban način potiče i naglašava:

U otajstvu euharistije vjera Crkve pronalazi svoj sa­žetak i svoj najjasniji izražaj te se slavlje euharistije tiče svekolikoga života vjere. Stoga se preporučuje da se, osim brige za ljepotu i dostojanstvo slavlja, vodi briga i za trenutke priprave, kao i za vrijeme zahvale i zajedništva nakon slavlja. Trenutci zajedničke pripra­ve odgajaju vjernike za pravovremen dolazak na misu i grade odgovornost za zajedništvo slavlja, a mogu biti ispunjeni osobnom molitvom i pripravom u ti­šini, kao i mogućnošću kratkih vježba pjevanja, osobito kada je riječ o novim skladbama. Zahvala nakon mise traži odjek slavlja u osobnoj molitvi, ali i u ra­dosti vjerničkoga zajedništva koje pronalazi izraz u različitim oblicima druženja, dijeleći životne brige i poslanje, nastojeći ih razumijevati iz sakramentalno­ga susreta s Kristom u njegovoj Crkvi.[3]

Molitve za pripravu i zahvalu za Misu

Rimski misal, u završnom poglavlju, donosi četiri molitve za pripravu za Misu (sv. Ambrozija, sv. Tome iz Akvina, Blaženoj Djevici Mariji, Obrazac misne nakane) te šest molitava za zahvalu poslije Mise (sv. Tome iz Akvina, Uzdasi k Presvetom Otkupitelju, Prinos samoga sebe, Molitva Gospodinu našem Isusu Kristu raspetom, pape Klementa XI. te Blaženoj Djevici Mariji)[4].

Kako bi se mogli molitveno pripraviti i zahvaliti poslije Mise, ovdje možete preuzeti gore navedene molitve.

[1] „Anđeoski naučitelj Toma Akvinski. Kateheza pape Benedikta XVI. na općoj audijenciji“, srijeda, 2. lipnja 2010., u: https://www.vatican.va/content/benedict-xvi/hr/audiences/2010/documents/hf_ben-xvi_aud_20100602.html [20. siječnja 2023.].
[2] Usp. npr. Missale Romanum ex decreto SS. concilii Tridentini restitutum Summorum pontificum cura recognitum, 1962., LXIX-LXXIX; Pio XII., enciklika o svetoj liturgiji Mediator Dei, br. 123; Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu sakramenata, Uputa o štovanju euharistijskog misterija, 1967., br. 38.
[3] Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije. Izjave i odluke, Zagreb, 2022., 121-122.
[4] Rimski misal obnovljen prema odluci Svetog ekumenskog sabora drugog vatikanskog a proglašen vlašću pape Pavla VI, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 32012., 965-968.


Tekst: vlč. Tomislav Hačko

Izvor: Tiskovni ured Zagrebačke nadbiskupije

Radio Marija

17:45 Glazba
18:15 Molitva - Večernja
18:30 Svetac dana - bl. Herman iz Reichenaua
18:35 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Odmor na Isusov način

Dr. Čedomil Čekada (1896.-1981.) bio je vrstan teolog, publicist i propovjednik. Neke od njegovih propovijedi sabrane su i objavljene u tri sveska...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Srpanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.