MB Karlovac sv Josip web 1
Na otvorenju izložbe " Život Izdanka" autor Marijan Jakubin darovao karlovačkoj galeriji "MB" svoju najnoviju sliku svetog Josipa. Izložba „Život Izdanka“ akademskog slikara Marijana Jakubina otvorena je u srijedu 16. studenog 2022., u Galeriji "Martin Borković" Nacionalnog svetišta svetog Josipa. U programu otvaranja uz autora sudjelovala je Sanda Stanaćev Bajzek, povjesničarka umjetnosti i mons. Antun Sente ml., rektor Nacionalnog svetišta svetog Josipa. Izložbu je otvori Marin Svetić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Karlovca. U glazbenom dijelu nastupili su župljani Lanišća predvođeni preč. Marijom Žmakom, buzetskim župnikom.
MB Karlovac sv Josip web 2
Prisutne ljubitelji umjetnosti pozdravio je domaćin mons. Sente, izražavajući radost zbog velikog odaziva posjetitelja među kojima su i mnogi umjetnici koji su već svojim djelima obogatili Josipovo svetište. Promičući pobožnost prema svetom Josipu, zaštitniku hrvatske ovo se Svetište trudi promicati i hrvatsku duhovnost, hrvatsku kulturu i sva dobra djela nastala u hrvatskom narodu. Galerija "Martin Borković", koja godišnje organizira dvadesetak izložba, što u svom prostoru u Karlovcu, što diljem Hrvatske dobro to potvrđuje. Ovogodišnje Jakubinovim vitrajima ukrašivanje zvonika Josipova svetišta jest svojevrsni povod i za ovu izložbu kazao je u svom pozdravnom govoru mons. Sente.
MB Karlovac sv Josip web 3
Prezentirajući postavljenu izložbu povjesničarka umjetnosti Sanda je između ostalog kazala kako Marijan Jakubin novim izložbenim predstavljanjima uvijek iznova potvrđuje svoju polivalentnu umjetničku prirodu. Prirodu teoretičara i praktičara čije stvaralaštvo resi istraživački nerv i potreba da se premoste okviri tradicionalnog u domeni slike, da se bogatstvom materijala i oblikovnih realizacija, bilo apstraktnim il' figurativnim izričajem, prenesu univerzalne estetske i vječne duhovne vrednote. Dokaz je tome i nova izložba upriličena u Nacionalnom svetištu svetog Josipa u Karlovcu, inicirana nedavnim Jakubinovom angažmanom - izradom vitraja za zvonik ovog svetišta te retrospektivnom izložbom u Muzeju grada Đurđevca kojom je ovog proljeća obilježio pedeset godina svog likovnog stvaralaštva. Tako uz vitraje zvonika kao umjetničko djelo „in situ“, imamo prilike vidjeti dio djela izloženih na jubilarnoj izložbi, odabranih kako bi koncepcijski i tematski zaokružila likovnu priču Josipova zvonika. Ona, u Jakubinovoj interpretaciji temeljena na značenju i odlikama svetog Josipa, odnosno na njegovom utjecaju i djelovanju u hrvatskom narodu, počinje Isusovim rodoslovnim stablom. Od Davidova oca Jišaja sve do svetog Josipa, predstavljajući Isusa, kao u knjizi proroka Izaije, izdankom korijena panja Jišajeva. Izdankom koji, reinterpretiran u Jakubinovom ciklusu „Život izdanka“, upravo čini bazu izložbe. Gestualnost i dramatika poteza, ikonografska vrijednost realizirane forme i imanentna snaga asocijacije emaniraju iz ovih redefinicija stare grafike „Izdanak“.
MB Karlovac sv Josip web 4
U tišini i kontemplativnoj koncentraciji, u druženju s prozorskim oknima kada se uživljava u čari izrade vitraja, kreirajući najljepše primjerke ove umjetnosti u nas. Pijetetom velike povijesne i metaforičke snage u biblijskim prikazima, kao što čini na zvoniku Josipova svetišta, pred nas iznosi najuzvišeniju univerzalnost egzistencije, pohranjujući u njihovom koloritu i ljepoti crteža oživljenih svjetlošću, svijest o našoj kozmogonijskoj određenosti. U sveprisutnost svjetla, u oblicima geometrijske i onima organičke prirode, u spoznaji naše prolaznosti, a Božje bezvremenosti. U apstrahiranom simboličnom prikazu Jišajeva stabla ili u najnovijoj slici – figurativnom prikazu svetog Josipa inspiriranog crtežom s prikazom svetog Josipa iz sto trideset godina starog molitvenika. Svejedno. U Jakubina je sve u neprestanim mutacijama, transformacijama i redefinicijama slike koju nam ovaj svestran likovni stvaralac donosi kao osobnu umjetničku katehezu, kazala je između ostalog Stanaćev Bajzek.
MB Karlovac sv Josip web 5Zahvalivši organizatorima prof. Marijan Jakubin je na početku svog obraćanja zaželio da Duh Božji bude prisutan na svima nama jer je Duh Božji onaj koji me nosi cijelog života. Toga Duha Božjega nisam se sramio zazvati i priznati ga cijelog svoga života i prije i poslije devedesetih godine prošlog stoljeća. On je onaj koji me inspirira i nadahnjuje. Danas ovdje možete vidjeti moju apstrakciju i figuraciju. Namjerno sam išao u ritmički slijed figuracije i apstrakcije, to je novi slijed koji želi dokazati da apstraktni slikari poznaju i znaju naslikati i figurativno slikarstvo. Apstraktno mišljenje nadilazi konkretno mišljenje. Zapravo apstrakcija je zahtjevnija od figurativnosti. Apstraktna slika nadilazi figurativni prikaz. Tu je moje poigravanje i s apstrakcijom i figuracijom. Zadnja moja slika je slika svetog Josipa, nadahnuta iz starog molitvenika. Osobno me zanimalo kako bi izgledalo kako bi sliku iz molitvenika povećao i izveo u plitkom reljefu. Okvir iz 19 stoljeća, koji je u smislu dekoracije i ritma sličan s koricama molitvenik, mi je pomogao da u njega ugradim svetog Josipa. Spomenuti okvir sam također restaurirao. Budući da je lijepi običaj da slikar organizatoru izložbe dariva neko djelo, upravo ovu sliku, koju sada prvi put vide i neki članovi moje obitelji darivam Galeriji "Martin Borković" Nacionalnog svetišta svetog Josipa u Karlovcu, kao moju osobnu zavalu i preporuku svetom Josipu, zaštitniku naše domovine Hrvatske, kazao je tom prigodom Marijan Jakubin.
MB Karlovac sv Josip web 6
Izložbu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Grada Karlovca Marin Svetić, prenijevši okupljenima pozdrave karlovačkog gradonačelnika i članova gradskog vijeća Grada Karlovac.
Pjevači iz Lanišća otvaranje izložbe Marijana Jakubina obogatili su pjesmama koje se pjevaju u Lanišću, o Marijo majko mila, i O pruži mile ruke.


Tekst: mons. Antun Sente, ml., rektor i voditelj Galerije

Izvor: Župa BDMS

Radio Marija

23:30 Hrvatski program Radio Vatikana
23:45 Glazba
00:00 Lijepa naša domovino - hrvatska himna; Posvetna molitva sv. Josipu
00:03 Glazba

FREKVENCIJE

Zagreb: 96,4 MHz i 106,8 MHz

Virovitica: 88,3 MHz

Split: 97,2 MHz

Vinkovci - Vukovar: 91,6 MHz

Opatija - Rijeka: 88,8 MHz

Varaždin - Čakovec: 96,5 MHz

Satelit: EUTELSAT 16E, 11595 MHz

Za slušatelje u SAD-u 1.712.832.8487

Duhovni kutak

Riječ Gospodnja - homilija apostolskog nuncija mons. Giorgia Lingue

Na Veliku subotu u 18:30 h i u nedjelju u 9:00 hu našem je programu Riječ Gospodnja – homilija apostolskog nuncija mons. Giorgia Lingue. Čitanja: Dj...

Opširnije...

Molitvene nakane

„Zahvaljujemo uvijek Bogu za sve vas i bez prestanka vas se sjećamo u svojim molitvama“ (1 Sol 1,2). Svakog dana uključujemo vaše nakane u molitvu krunice koju zajedno molimo svakim danom u 15:15. Svoje nakane i želje možete nam poslati ovdje.

world-family.png

Travanj 2024
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30

FG-TAB.png

Logo

UDRUGA RADIO MARIJA

Kameniti stol 11

10000 Zagreb Croatia

Ured: +385 1 23 27 100

Program: +385 1 23 27 777; 099 502 00 52

Redakcija: +385 1 2327000

E-pošta: info@radiomarija.hr

Copyright © Radio Marija 1997-2023

Design and development

Radio Marija

Udruga Radio Marija neprofitna je, nevladina i nepolitička građanska udruga, osnovana u Hrvatskoj godine 1995. Prvi inicijativni odbor nastao je u krilu Pokreta krunice za obraćenje i mir, a uoči osnutka uspostavljena je i suradnja s Radio Marijom iz Italije. Ideja i prvo ostvarenje Radio Marije počinje 1983. u župi Erba na sjeveru Italije. Radio Marija se postupno širi i uskoro obuhvaća cijeli talijanski nacionalni prostor.

Nakon toga osnivaju se i uspostavljaju udruge i radijske postaje s imenom Radio Marija u četrdesetak zemalja, počevši od Europe, obiju Amerika, Afrike, pa sve do Filipina na drugome kraju azijskoga kontinenta. Sve su nacionalne udruge utemeljene autonomno u svojim zemljama, a međusobna se povezanost ostvaruje preko zajedničke krovne udruge pod imenom Svjetska obitelj Radio Marije (World family of Radio Maria). WFRM utemeljilo je sedam članica, među kojima je i hrvatska Udruga Radio Marija.